Znanstvenici procjenjuju da je daleka zvijezda imala masu 20 do 30 puta veću od Sunca, a njezin samrtni bljesak u obliku gama zraka putovao je do Zemlje oko četiri milijarde godina.

'Bila je to eksplozija stoljeća', rekao je James Wren iz Losa Alamosa. 'Bila je najveća i najsvjetlija u najmanje 20 godina, a možda i duže od toga', dodao je.

Monstruoznu eksploziju zabilježili su NASA-ini svemirski teleskopi Swift i Fermi. Iako je trajala manje od minute, odaslala je zračenje širom svemira.

'Zvijezda je do tada živjela prilično sretno obavljajući fuziju materijala u svojoj jezgri. Međutim, onda joj je ponestalo goriva', objasnio je član Swiftova tima prof. Paul O'Brien s University of Leicester.

Ispustivši moćan mlaz energije, jezgra zvijezde kolabirala je u crnu rupu. Eksplozija je uzrokovala širenje koje je poznato kao supernova. Događaj nazvan GRB 130472A zaintrigirao je znanstvenike jer je emitirao više fotona i gama zraka nego što to predviđaju postojeći teorijski modeli. Osim toga materija je u eksploziji ubrzana gotovo do brzine svjetlosti pa je izazvala tzv. relativističke šokove koji se ne mogu stvoriti u laboratoriju. Time su stručnjaci dobili jedinstvenu priliku za istraživanje ovog fenomena.

Iako se eksplozija dogodila mnogo bliže Zemlji od izboja gama zraka koji su do danas otkriveni, stručnjaci se slažu da njezino zračenje ne predstavlja opasnost jer ga je apsorbirala atmosfera.

No kada bi se neka kataklizma sličnih razmjera dogodila mnogo bliže, unutar udaljenosti od 1000 svjetlosnih godina, mogla bi razoriti ozonski omotač i ugroziti život na Zemlji.

'Procjenjuje se da bi se eksplozija gama zraka dovoljno blizu Zemlje da nam našteti mogla dogoditi jednom u 500 milijuna godina', objasnio je O'Brien i dodao: 'U nekom trenutku u povijesti Zemlje vjerojatno smo već bili ozračeni gama zrakama, a to će se jednom u budućnosti ponoviti. Međutim, šansa da se to dogodi za našeg života je vrlo mala.'