'Ideja za Solo, online servis putem kojeg bismo radili račune i ponude, nametnula se sama od sebe kada smo prije šest godina pokrenuli vlastitu tvrtku', priča Matija Matečić, programer koji je kompletnu aplikaciju o kojoj čitate napravio - a kako bi drukčije - solo.

'Internet je izvrstan izvor informacija, no svejedno smo bili u nedoumici kako izdati račun primjeren hrvatskim zakonima, kako ga formatirati, što je obavezno navesti od podataka i slično.

Za početak smo uzeli račun partnera i zadržali sličan, izradivši ga u Wordu. S vremenom se mapa takvih računa počela puniti i pojavila se potreba da sve to prikažemo na jednom mjestu, zajedno s bazom klijenata, kako bismo se lakše snašli.

Tako smo počeli raditi program za sebe koji nema veze s knjigovodstvom, a putem kojeg bismo mogli voditi internu evidenciju te izdavati i slati e-mailom račune u par klikova mišem', objašnjava Matija.

Program je od početak bio namijenjen mikropoduzetnicima, tvrtkama s najčešće jednim zaposlenim - 'solerima'. Otud i naziv za nju: Solo.

Iako je bio veliki projekt, njime se bavio samo Matija, pod okriljem svoje tvrtke Coax. Po struci je inženjer informatičkog dizajna, a webom (izradom web projekata 'po mjeri', dizajnom, hostingom, izradom aplikacija za Facebook, konzaltingom...) bavi se petnaestak godina.

'Dugogodišnje iskustvo u programiranju zahtjevnih web aplikacija mi je svakako pomoglo da samostalno izradim i projekt ovakvoga tipa', kaže Matija.

Ideja da se servis ponudi javnosti je došla početkom prošle godine, kada je interni sustav za račune prilagodio korištenju tvrtke njegove djevojke, koja mu je bila najveća potpora i čija će tvrtka biti zadužena za PR i marketing proizvoda.

Koliko je koštao? Puno neprospavanih noći

'Bila je oduševljena funkcionalnošću programa, pa sam odlučio modificirati ga i krenuti, koliko je to vrijeme dozvoljavalo, u pripreme za javno korištenje.

Solo me koštao puno neprospavanih noći jer sam većinom tada radio na projektu, a u troškove ulazi domena, SSL certifikat i licence za nekoliko vizuala na stranici koje je pokrila moja tvrtka.

Servis je također i smješten na naš vlastiti poslužitelj u Zagrebu, koji inače koristimo za hosting klijenata, pa je imao pripremu za sve funkcije servisa', kaže Matija.

Sav programski kod je ručno napisan u skriptnom jeziku Classic ASP i koristi bazu MySQL te nekoliko komponenti za PDF, mailove i upload

Solo nudi besplatan i model s plaćanjem. U čemu se razlikuju?

'Model 'jabba' se ne plaća i ostat će besplatan, čak i kad uvedemo nove funkcije. Nadamo se da će biti popularan kod mikropoduzetnika i slobodnih zanimanja. Jedina ograničenja su do tri izlazna računa mjesečno i naš mali logo na dnu PDF računa.

U bilo kojem trenutku može se prijeći na plaćeni model pretplate koji košta 39 kuna mjesečno (PDV uračunat) tijekom promotivnog razdoblja. Za one koji se odluče na plaćeni model cijena neće porasti nakon dodavanja novih funkcija', napominje Matija.

Što se korisnika tiče, što ih je više - to bolje. 'U nekoliko dana, otkako je Solo pokrenut i vijest se viralno proširila, udomili smo preko 100 korisnika, što je odličan rezultat.

Nadamo se privući čim više korisnika koji će prepoznati i iskoristiti potencijal ovakvoga servisa. Zarada nam trenutno nije bitna, koliko god to nestvarno zvučalo', tvrdi Matija.

S obzirom na to da se barata osjetljivim osobnim i financijskim podacima, kako je riješena zaštita privatnosti?

'Najviše vremena i pozornosti je utrošeno upravo na sigurnost sustava. Svjestan sam da su ljudi jako skeptični kada informacije moraju ostaviti 'tamo negdje', gdje nemaju kontrolu. U uvjetima korištenja stoji kako jako brinemo za njihove informacije i da ih nećemo nikome prosljeđivati.

Sve kritične informacije su enkriptirane - od lozinke do spajanja računa i njihovih vlasnika i bez odgovarajućeg ključa koji je vezan uz korisnika ih se ne može povezati. Također, sustav koristi sigurnosnu vezu (256-bitni SSL) između poslužitelja i korisnika', pojašnjava Matija.

Samo za domaće tržište

Solo cilja na isključivo domaće korisnike. 'Ideja vodilja je bila napraviti nešto 100 posto hrvatsko, za naše prilike i uvjete. Na stranim tržištima postoje doslovno stotine sličnih, pa i funkcionalno jačih servisa i ne isplati se izlaziti na tržište gdje trenutno nismo zanimljivi', kaže Matija.

Stoga će jedino širenje u dogledno vrijeme biti vezano uz funkcionalnosti samog servisa. U segment punokrvnog online knjigovodstva nije htio ulaziti jer u njemu već postoji jedna odlična domaća usluga (CPP). No, ukaže li se prilika ili ponuda za suradnju, otvoren je i za tu soluciju.

'Najsretniji bismo bili kada bi Ministarstvo gospodarstva i poduzetništva ili neki fond EU-a prepoznali potencijal ovog projekta i financijski nas podržali da nastavimo s dodavanjem opcija.

No, to je tek plan za budućnost jer smo sada u potpunosti fokusirani na kontakt s korisnicima radi čijih prijedloga uvodimo nove usluge, od kojih će prva biti prilagodba numeracije računa sukladno Zakonu o fiskalizaciji', zaključuje Matija.