Ljudi danas, osim u 'stvarnom' svijetu, paralelno žive 'online' te su izrazito izloženi kritikama drugih. Objavljujete selfije, fotografije iz privatnog života, tekstualne objave, a vaši znanci i ljudi koje bolje poznajete komentiraju ih te se katkad može činiti kao da cijeli svijet gleda u vas, što može imati značajne psihološke učinke
Istraživanja su dokazala da korištenje društvenih mreža u velikoj mjeri povećava rizik od simptoma anksioznosti i depresije. Ti psihološki učinci online medija sve su prisutniji, ali nisu uvijek odmah vidljivi.
S Kalifornijskog državnog sveučilišta Dominguez Hills kažu da ljudi provode puno više vremena pred ekranima nego što se to prvotno mislilo, ali i više nego što su oni sami svjesni toga. Nazvali su to svojevrsnom epidemijom. Profesor emeritus psihologije s tog sveučilišta Larry Rosen proučava utjecaj tehnologije na ljudsku psihu od 1984. godine. Kako kaže, mnogi ljudi toliko su zatrpani porukama, pozivima i notifikacijama da često imaju osjećaj da ne mogu pobjeći od svog online života. 'Čak i kada niste na ekranima, ekrani su u vašoj glavi', kaže Rosen, piše Wired.
vezane vijesti
-
![Modni događaj 'zapalio' je društvene mreže: Na pistu je stigla u donjem rubljem, a zatim je pred svima na njoj stvorena najsavršenija bijela haljina]()
Modni događaj 'zapalio' je društvene mreže: Na pistu je stigla u donjem rubljem, a zatim je pred svima na njoj stvorena najsavršenija bijela haljina
-
![Djeca na TikToku: Društvena mreža mogla bi dobiti ogromnu kaznu u Velikoj Britaniji]()
Djeca na TikToku: Društvena mreža mogla bi dobiti ogromnu kaznu u Velikoj Britaniji
-
![Što se dogodi nakon što na YouTubeu pritisnete palac prema dolje? Malo toga...]()
Što se dogodi nakon što na YouTubeu pritisnete palac prema dolje? Malo toga...
Jedna od pozitivnih strana privatnosti je to što nam omogućava da djelujemo bez prosuđivanja drugih ljudi. Kad objavimo nešto na internetu, otkrivamo dio sebe, ali pri tome ne znamo kakav dojam ostavljamo i kako će ljudi reagirati na ono što smo otkrili, što onda može uzrokovati osjećaj tjeskobe i stresa.
Profesorica na Stanfordu Anna Lembke objašnjava da svoj identitet gradimo kroz to kako nas drugi vide. Kako se velik dio tog identiteta gradi u online okruženju, teško s time možemo izaći na kraj. Prema njezinim riječima, to je vrlo ranjiv identitet koji postoji u kibernetičkom prostoru i na neki čudan način nemamo kontrolu na njim.
Nakon što objave nešto ljudi često sjede na iglama i čekaju što će drugi reći na to. To je iščekivanje izrazito stresno jer u slučaju negativnih reakcija nećemo biti jedini koji ih vidimo. Zbog toga se povećavaju osjećaj srama i negativnih emocija koje imamo prema sebi.
Društvena smo bića i stvoreni za formiranje zajednica, komunikaciju i zajednički rad, a ne za konstantnu izloženost kritikama cijelog svijeta. Stres koji proizlazi iz toga može postati kroničan i zavući se u sve sfere našeg postojanja.
Lembke smatra da je posrijedi kolektivni problem koji treba hitno početi rješavati. Kao što se zna što je zdrava konzumacija hrane, tako treba odrediti i što je zdrava konzumacija društvenih mreža i interneta općenito.
