Asteroid Bennu, koji ima promjer od otprilike 0,5 kilometara, 24. rujna 2182. godine ima 0,037 posto šanse za sudar sa Zemljom. Iako se ta vjerojatnost čini malom, Bennu je i dalje jedan od najopasnijih poznatih asteroida u Sunčevom sustavu. Znanstvenici iz Južne Koreje proveli su istraživanje kako bi procijenili moguće posljedice njegovog udara i otkrili da bi takav događaj mogao izazvati nagli pad temperatura i globalnu nestašicu hrane, s efektima koji bi trajali između tri i četiri godine, piše Gizmodo.

Posljedice udara

Udar Bennua bi izbacio između 100 i 400 milijuna tona prašine u atmosferu, što bi značajno smanjilo količinu sunčeve svjetlosti koja dopire do površine planeta. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Science Advances, to bi dovelo do globalnog pada temperatura za četiri stupnja Celzijusa, smanjenja količine kiše za 15 posto i ozbiljnog oštećenja ozonskog omotača za čak 32 posto. Kao rezultat, fotosinteza bi se smanjila za 20 do 30 posto, što bi imalo katastrofalne posljedice na poljoprivredu i opskrbu hranom.

Bennu je relativno mali asteroid koji prolazi pored Zemlje svakih šest godina. Znanstvenici vjeruju da se odvojio od većeg asteroida bogatog ugljikom prije 700 milijuna do 2 milijarde godina. Bio je meta NASA-ine misije OSIRIS-REx, koja je 2020. godine prikupila uzorke njegove površine i donijela ih na Zemlju u rujnu 2023. godine.

Iako bi udar asteroida poput Bennua bio razoran, nije ni blizu razmjera katastrofe koja je zadesila Zemlju prije 66 milijuna godina, kada je asteroid širok 10 kilometara izazvao masovno izumiranje dinosaura. Srednje veliki asteroidi poput Bennua češći su u Sunčevom sustavu i, prema procjenama znanstvenika, takvi sudari događaju se u prosjeku svakih 100 do 200 tisuća godina. Postoji mogućnost da su neki od tih sudara utjecali na evoluciju čovjeka i oblikovali naše genetsko nasljeđe.

Iako bi kopnena vegetacija doživjela težak udar, podmorje bi se moglo brže oporaviti. Željezo iz asteroida moglo bi poslužiti kao hranjiva tvar koja bi potaknula rast silikatnih algi, dok bi plankton u oceanima doživio nagli oporavak već šest mjeseci nakon udara. Kopnenim bi biljkama trebalo između dvije i tri godine da se vrate na prijašnje razine rasta.

Što možemo učiniti?

Znanstvenici su svjesni prijetnje koju predstavljaju asteroidi poput Bennua i rade na razvoju strategija obrane planeta. NASA je u rujnu 2022. godine uspješno provela misiju DART, dokazavši da je moguće promijeniti putanju asteroida i time spriječiti potencijalnu katastrofu.

Iako je mogućnost udara Bennua mala, još uvijek postoje asteroidi koji predstavljaju daleko veću prijetnju u bližoj budućnosti. Nedavno otkriveni asteroid 2024 YR4 ima čak 1,9 posto šanse za udar u Zemlju već 2032. godine. Zbog toga je ključno nastaviti s istraživanjem i razvojem obrambenih sustava koji bi omogućili čovječanstvu da spriječi ovakve scenarije i osigura sigurnost planeta.