Što se točno dogodi kad se zvijezda zatekne preblizu supermasivnoj crnoj rupi? Prema astrologu Igoru Andreoniju sa Sveučilišta u Marylandu - nekoliko vrlo bitnih stvari. Za početak, zvijezdu nasilno raskomadaju gravitacijske sile crne rupe - na sličan način na koji Mjesec uzrokuje plimu na Zemlji, samo puno, puno jače.

Komadi te zvijezde zarobe se unutar orbitalnog diska crne rupe te ona proguta i ostatak unutar tog diska. Znanstvenici nazivaju to - događaj plimnog poremećaja (TDE ili tidal distruption event).

U nekim, iznimno rijetkim slučajevima supermasivna crna rupa nakon uništenja zvijezde lansira 'relativističke mlazove', zrake tvari koje putuju brzinom blizu brzine svjetlosti. Andreoni je otkrio takav događaj uz pomoć Zwicky Transient Facilityja (ZTF) u veljači 2022. Nakon što je grupa javno objavila otkriće relativističkog mlaza nazvali su ga AT 2022cmc te rezultate promatranja izdali 30. studenog 2022. u časopisu Nature.

'Znanstvenici su događaj sličan ovom zadnji put ulovili prije deset godina', rekao je profesor Michael Couglin s Odjela za astronomiju na Sveučilištu Minnesota Twin Cities i zamjenik voditelj projekta.

'Sudeći prema sakupljenim podacima, procijenili smo da se relativistički mlazovi izbacuju u jednom od sto ovakvih destruktivnih događaja, što AT 2022cmc čini iznimno rijetkom pojavom. Štoviše, blistav bljesak nastao tijekom ovog događaja jedan je od najsvjetlijih koje smo ikad snimili.'

Znanstvenici su, naime, prije otkrića AT 2022cmc pomoću očitanja gama-zračenja zabilježili samo dva izbačaja TDE-a. Ove misije mogu prepoznati oblike najveće energije radijacije proizvedene sa strane tih mlazova. Posljednji takav TDE zabilježen je 2012., s time da su morali otkriti nove metode potrebne za otkrivanje sličnih događaja. Kako bi to napravili, Andreoni, inače postdiplomski suradnik na Odjelu za astronomiju UMD-a i NASA-inog Centra za svemirske letove Goddard, i njegov tim uveli su novu taktiku 'velike slike' kojom su ulovili AT 2022cmc.

Koristili su optičke sustave na tlu kako bi promatrali nebo bez nekih konkretnih ciljeva. Uz pomoć ZTF-a analiziran je velik 'komad' neba, a tim je uz pomoć teleskopa Samuel Oschin u Kaliforniji otkrio, prepoznao i proučio naoko uspavanu crnu rupu.

'Razvili smo sustav otvorenog izvora kojim pohranjujemo i 'rudarimo' u potrazi za važnim informacijama pomoću ZTF-a te prepoznajemo atipične događaje u pravom vremenu', objasnio je Andreoni. 'Brza analiza obrađuje podatke iz ZTF-a, koji su ekvivalent milijunima stranica informacija, te znanstvenicima dozvoljava brzo prepoznavanje TDE-a s relativističkim mlazovima i dodatna promatranja koja otkrivaju iznimno jake izvore svjetla unutar elektromagnetskog spektra, sve od x-zračenja do milimetarskih valova i radija.'

Dodatna su promatranja potvrdila brzo gašenje izvora AT 2022cmc, a ESO-in VLT potvrdio je da se izvor izboja nalazi na udaljenosti od 8,5 milijardi svjetlosnih godina od Zemlje. Za određivanje točne lokacije izboja poslužio je VLA uz pomoć promatračnice Hubble, a znanstvenici su sigurni da je AT 2022cmc zapravo središte galaksije koja još nije vidljiva zbog svjetla iz AT 2022cmc.

Tim rečeno, još nije poznato zašto neki TDE-ovi izbacuju mlazove dok drugi to ne rade. Andreoni i tim vjeruju da se crne rupe u AT 2022cmc i ostalim slično izbačenim TDE-ovima vrte tako brzo da stvaraju iznimno blještave mlazove, što znači da brzina okretanja crne rupe ima izravnu povezanost s lansiranjem mlaza. Riječ je o informaciji koja znanstvenike dovodi bliže razumijevanju fizike supermasivnih crnih rupa u središtima galaksija udaljenih milijardama svjetlosnih godina.

'Astronomija prolazi kroz rapidne promjene', rekao je Andreoni. 'Sve je veći broj aktivnih optičkih promatračnica, a znanstvenici mogu koristiti AT 2022cmc kao model za slične događaje u blizini udaljenih crnih rupa. To znači da nam sad, više nego ikad, kao alat za potragu mogu poslužiti računalni sustavi za prekopavanje velikih baza podataka.'