Rad na daljinu sve više uzima maha. Očekuje se kako će do iduće godine u razvijenim državama poput Velike Britanije otprilike pola radne snage raditi na taj način.

Ta promjena ima dobrih strana jer omogućava lakše balansiranje posla sa svakodnevnim životom, povećava produktivnost i podiže razinu zadržavanja zaposlenika. Ali, s druge strane donosi niz problema, među kojima se ističe sigurnost podataka.

Važni i povjerljivi poslovni podaci postaju sve izloženiji riziku kako ih zaposlenici sve češće šalju na osobne korisničke račune za e-poštu kako bi na njima mogli raditi od kuće. Pritom su mnogi među njima potpuno nesvjesni da izlažu tvrtku riziku.

S kojim se rizicima možete susresti ako djelatnici nose posao kući? I na koje zaposlenike treba obratiti pozornost? Evo pregleda.

Rad kod kuće

Često e-pošta koju si djelatnici prosljeđuju na osobne račune sadrži ne naročito osjetljive podatke, poput dogovora oko putovanja, ulaznica za kino ili recepata. Ali, oko 10-15 posto tako odaslane pošte sadrži osjetljive podatke.

Primjerice, to se može dogoditi kad zaposlenik u petak poslijepodne shvati kako neće uspjeti dovršiti posao do kraja radnog vremena u petak pa si pošalje materijale na osobni mail kako bi ga obavio tijekom vikenda i uspio završiti do roka koji je u ponedjeljak.

Problem je u tome što se tako osjetljivi podaci nađu u okruženju koje nije zaštićeno kao što je u tvrtci, pa je izloženije kriminalcima koji vrebaju online. Također je moguće da se time krše stavke ugovora koje ste potpisali s klijentom, odredbe Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka...

Tvrka Boeing se, recimo, našla pod istragom nakon što je otkriveno kako je jedan zaposlenik podijelio sa suprugom tablicu u Excelu s osobnim podacima o 36 tisuća njegovih kolegica i kolega samo zato što je ona bila vještija u formatiranju tablica od njega.

Otkazni rok 

Do naglog porasta izvlačenja podataka često dolazi za vrijeme otkaznog roka. Zaposlenici znaju kako ne bi smjeli, ali ipak teško odolijevaju iskušenju priskrbljivanja podataka koji bi im mogli dati prednost na novom radnom mjestu. To se najčešće događa u industrijama kao što su financijske i pravne usluge, zdravstvo te potraga za radnom snagom, u kojima su baze podataka i osobno umrežavanje iznimno važni.

Zlonamjerna krtica

Zlonamjerna krtica je zaposlenik koji krade podatke radi osobne i/ili financijske koristi. Nisu česta pojava, ali se sve češće bilježe slučajevi krađe poslovnih tajni i klijentovih podataka kako bi ih se prodalo na crnom tržištu ili predalo u ruke konkurenciji.

Kako bi se uspješno nosile s ovim prijetnjama, tvrtke trebaju inteligentniji pristup nadzoru i praćenju podataka. U tome im, primjerice, može pomoći strojno učenje kako bi se računalne sustave naučilo razlikovanju ovlaštenih i neovlaštenih korisničkih računa e-pošte te analizi sadržaja kako bi moglo ustanoviti je li osjetljive prirode ili ne.

S vremenom bi takvi sustavi mogli i predvidjeti izvlači li zaposlenik podatke suprotno pravilima tvrtke, piše Tech Radar.