Unatoč startupima i naprednim tehnološkim inicijativama na njihovu pragu, velik dio ultraortodoksne izraelske populacije, poznatije i kao haredi, još uvijek izbjegava moderne izume poput televizije i pametnih telefona jer ih smatraju prijetnjom svom načinu života.

Haredi sada čine 13 posto stanovništva zemlje te će svaki četvrti Izraelac biti ultraortodoksan do 2050. godine, stoga su velike podjele između sekularnih i religioznih Izraelaca. Polovica onih ultraortodoksnih živi u siromaštvu i već dugo postoje politički sukobi oko uloge religije u javnom životu i činjenice da većina haredskih muškaraca ne radi niti služi vojsku - umjesto toga svoje živote posvećuju proučavanju Tore.

No u oronulom uredskom bloku na periferiji četvrti Tel Aviva u kojoj se prerađuju i prodaju dijamanti, mala grupa poduzetnika pokrenula je Mego, 14-mjesečni program strukovnog osposobljavanja koji priprema ultraortodoksne muškarce s malo znanja o modernom svijetu za karijere u unosnom sektoru visoke tehnologije.

'Ljudi misle da smo ludi što to činimo, ali ja vjerujem da duhovni način života i ekonomski uspjeh nisu nespojivi', rekao je Yitzik Crombie, pokretač programa Mego i poduzetnik koji je također osnovao BizMax, haredski startup akcelerator u Jeruzalemu 2017. 'Postoji oko 300.000 ljudi koji rade u industriji visoke tehnologije, ali samo tri posto su haredi. Gradimo programe i alate kako bismo zajednici pokazali što je sve moguće', rekao je za The Guardian.

Jednog vrućeg ljetnog jutra mnoštvo muškaraca, između 20 i 40 godina, sjedilo je nad knjigama i prijenosnim računalima u jednoj od učionica, postavljajući pitanja učitelju. A umjesto da slušaju rabina u ješivi, učili su o programskim jezicima.

'Za većinu razreda to je šok'

'Volim učiti i volim izazov, ali je teško', rekao je 32-godišnji Yoshua Rottenberg, otac četvero djece. 'Ultraortodoksne škole uopće ne podučavaju STEM predmete. Za većinu razreda to je velik šok', rekao je.

Mego zajednički financiraju Zaklada Kemach te izraelska vlada, a dobio je svojih prvih 100 studenata prošlog rujna te 150 njih ovog proljeća. Očekuje se da će još 150 studenata krenuti s učenjem ovog listopada. Program je već jako popularan: za prvi krug bilo je 1000 prijava, a za drugi 1700.

Svi potencijalni studenti prolaze testove, uz psihološki pregled, kako bi se doznalo jesu li sposobni nositi se s intenzivnim satovima matematike i engleskog te se priviknuti na rad u sekularnom okruženju sa ženama i LGBTQ+ osobama. Crombie kaže da je odvođenje kandidata u posjet uredima visokotehnoloških kompanija kao uvod u kulturu radnog mjesta prije nego što se upišu pomoglo u održavanju niske stope odustajanja.

'Teško je prenijeti meke vještine'

Mego ima cilj obučiti ukupno 7000 učenika tijekom trogodišnjeg pilot-programa: ako bude održiv, nadaju se da će se najbolje prakse moći ugraditi u postojeće haredske obrazovne institute. Do sada su nastavnici otkrili da se učenici ne bore s akademskim opterećenjem, već s 'mekim vještinama' povezanim s višim obrazovanjem i radom u uredu.

'Očito ne možemo premostiti jaz u znanju za 14 mjeseci, ali svi brzo uče. Teže je prenijeti meke stvari, odnosno vještine', rekao je Tomer Shor, učitelj koji je sudjelovao u pokretanju audiosoftvera nakon što je služio u Jedinici 8200, elitnoj kibernetičkoj obavještajnoj jedinici izraelske vojske.

'To su vještine kako učiti samostalno, kako rješavati probleme, kako se nositi s testovima i rokovima. Neki učenici nikada prije nisu radili te stvari i stresno je pokušavati se prilagoditi. Genij u ješivi mora početi ispočetka.'

Unatoč izazovima, energija i poticaj su opipljivi – slično kao u startup okruženju. Prvi će razred diplomirati u listopadu, a uz pomoć voditelja programa, mnogi iz skupine već se pripremaju za stažiranje i početne razgovore za posao u tvrtkama diljem Tel Aviva.

Tijekom posjeta Guardiana, Aziz Solomon, 34-godišnji otac dvoje djece, pripremao se za intervju. 'Jako sam nervozan jer sam sramežljiva osoba, a ovo je velik korak. Svijet se mijenja i mi moramo ići ukorak s njime', zaključio je.