Mala je vjerojatnost da nikad u životu niste čuli za Facebook i Marka Zuckerberga, osnivača najveće društvene mreže na svijetu. Osnovni detalji priče uglavnom su poznati većini, no činjenica da je Facebook pokrenut baš 4. veljače 2004., prije točno 15 godina, razlog je da se posjetimo nekih najvažnijih trenutaka u povijesti kompanije koja je promijenila način na koji komuniciramo s rodbinom, prijateljima, znancima, poslovnim partnerima i ostatkom svijeta.

Ovo je, dakle, priča o usponima i ponekom padu Marka Zuckerberga te njegove kompanije.

Mlađahni student iz White Plainsa u američkoj saveznoj državi New York studirao je tada na Harvardovom sveučilištu pored Bostona, a ideja za Facebook, u početku zvan The Facebook, rodila se u beskrajnim razgovorima s kolegama, studentima Eduardom Saverinom, Andrewom McCollumom, Dustinom Moskovitzom i Chrisom Hughesom.

Počelo je s Alom Pacinom u studentskoj sobici

Izvorno zamišljena kako bi studentima olakšala izbor kampusa, stranica se brzo proširila, prerasla granice fakulteta i u sljedećih osam godina dogurala do milijarde korisnika. Krajem prošle godine taj je broj narastao na 2,32 milijarde.

Prvoborci će se sjećati, no oni koji su počeli koristiti Facebook nakon 2007. samo su čuli legendu o tome kako je tužni momak u logotipu, koji je u vas zurio prilikom prijave na stranicu, zapravo bio jedinicama i nulama prekriven Al Pacino. Glumac je s vremenom nestao iz loga koji je bio i ostao plave boje. Za to postoji jednostavno objašnjenje: Zuckerberg naime ne prepoznaje crvenu i zelenu boju pa mu u spektru i nije ostao neki veliki izbor.

Svaki drugi student na Facebooku

U svakom slučaju, mjesec dana od pokretanja već je svaki drugi student na Harvardu bio član Facebooka. U vrijeme dok neki još razmišljaju koji bi fakultet upisali, Zuckerberg je 2004. napustio školovanje kako bi se usredotočio na rast poslovanja. Bilo mu je tada 20 godina.

Facebook se ubrzo preselio u mali ured u Palo Altu u Kaliforniji, a do svibnja 2005. osigurao je gotovo 14 milijuna dolara kapitala. Ugledni New York Times slavio je Zuckerberga kao 'novog genijalca'.

Paralelno s rastom Facebooka raslo je Zuckerbergovo bogatstvo. Godine 2008. prvi se put pojavio na Forbesovoj listi svjetskih milijardera: vrijedio je 1,5 milijardi dolara i bio je najmlađi na popisu 1125 najbogatijih ljudi na svijetu.

Iste godine okončan je i sudski postupak koji su protiv Facebooka pokrenuli Cameron i Tyler Winklevoss te Divja Narendra. Bivši kolege s Harvarda tvrdili su da im je Zuckerberg ukrao ideju za Facebook s njihove platforme društvenih medija Connect U. Je li bila riječ o zavisti, privlačenju medijske pažnje ili je ipak tamo gdje ima dima, bilo i vatre, dalo se iščitati iz izvanparnične nagodbe kojom su trojici tužitelja usta začepljena s 1,2 milijuna dionica Facebooka.

Takav hype njujorška burza još nije vidjela

Sljedećih nekoliko godina Zuckerberg se nije libio druženja s političarima kako bi zagovarao širenje pristupa internetu širom svijeta. Primio ga je tadašnji američki predsjednik Barack Obama, a gostovao je i na slavnom moskovskom sveučilištu Lomonosov.

Velike stvari dogodile su se 2012. Te je godine Facebook uvršten na njujoršku burzu. Dotad najveću inicijalnu javnu ponudu za neku tehnološku kompaniju na svijetu pratio je neviđeni hype pa je ubrzo prikupljeno čak 16 milijardi dolara. Taj je rekord srušen četiri godine kasnije, kad su, također na njujorškoj burzi, izlistane dionice kineske Alibabe. U četiri dana prodano je dionica vrijednih 25 milijardi dolara.

Svadba između akvizicija vrijednih milijarde dolara

Iste godine, 19. svibnja, Zuckerberg se u dvorištu svoje kuće oženio dugogodišnjom djevojkom Priscillom Chan, a ona je istovremeno proslavila diplomu medicinskog fakulteta.

Zuckerberg u međuvremenu nije spavao na lovorikama i nastavio je širiti poslove. Prvo je 2012. Facebook za milijardu dolara kupio Instagram, da bi dvije godine poslije za WhatsApp iskeširao čak 19 milijardi. Onako usput, Facebook je kupio Oculus, tvrtku koja se bavi virtualnom stvarnošću. Cijena? Dvije milijarde dolara.

Do kraja 2014. Zuckerbergova je neto vrijednost porasla na 30 milijardi dolara i nastavila neprekidno rasti u sljedeće tri godine.

Zbog rođenja djeteta postao filantrop

Nova faza Zuckerbergove karijere započela je 2015., kad mu se rodila kći. Radosni roditelji su se maloj Maxime Chan Zuckerberg obratili statusom na Facebooku u kojem su najavili da će novopokrenutoj Inicijativi Chan Zuckerberg s vremenom donirati 99 posto vrijednosti svojih dionica Facebooka. Tim će se novcem u nadolazećim godinama financirati razni filantropski pothvati kojima bi se 'unaprijedili ljudski potencijali i promicala jednakost'.

Godine 2017. činilo se da bi Zuckerberg mogao završiti u politici. Obilazio je Sjedinjene Države, fotografirao se uz pokretnu traku u Fordovoj tvornici u Michiganu, u Mississippiju posjetio bojno polje iz Američkog građanskog rata i nazočio misi u crkvi u Južnoj Karolini...

Nekako istovremeno, Facebook se nalazio pod intenzivnom istragom zbog svoje uloge u širenju lažnih vijesti i dezinformacija tijekom predsjedničkih izbora 2016. godine.

'Tko radi, taj i griješi'

Uslijedila je još jedna velika afera. Naime, 2018. otkriveno je kako je britanska konzultantska tvrtka Cambridge Analytica kupila osobne podatke 87 milijuna korisnika Facebooka, sve u nastojanju da pomogne u izboru Donalda Trumpa za američkog predsjednika.

Zuckerberg se u kolovozu te godine morao o izjasniti o tome pred američkim Kongresom: 'Napravili smo puno pogrešaka u vođenju tvrtke. Mislim da je prilično nemoguće pokrenuti tvrtku iz spavaonice i uzdignuti je do sadašnjeg statusa, a da pritom ne počinite neke pogreške.'

U samo deset dana otkako su u javnost procurili prvi podaci o skandalu s Cambridge Analyticom, Zuckerbergova neto vrijednost pala je sa 75 milijardi na 62,2 milijarde dolara, pisao je tada Bloomberg.

Zuckerberg je doživio još jedan knock-down u studenom prošle godine, kad je u New York Timesu objavljeno da je Facebook s ruskim miješanjem u američke izbore bio upoznat još početkom 2016., ali da je čekao više od godinu dana kako bi podijelio te informacije.

'Ostavka? Ne pada mi na pamet!'

U izvješću se također navodilo kako je glavna operativka Facebooka Sheryl Sandberg lobirala kako bi se kritike usmjerile prema konkurentskim tehnološkim tvrtkama i liberalnom donatoru, milijarderu Georgeu Sorosu.

I mada je vrijednost dionica Facebooka polako tonula još od srpnja, prkosni je Zuckerberg u studenom prošle godine novinaru CNN-a odbrusio kako nema namjeru odstupiti s dužnosti predsjednika uprave kompanije koju je osnovao. Do kraja 2018. Zuckerbergova neto vrijednost pala je na trogodišnji minimum od 49,4 milijarde dolara. No otad se oporavila pa sad iznosi oko 65,6 milijardi dolara.

Samo su četvorica bogatija od njega

Zuckerberg je tako opet peta najbogatija osoba na svijetu. Bogatiji od njega samo su šef Amazona Jeff Bezos, osnivač Microsofta Bill Gates, ulagač Warren Buffett te obitelj Bernarda Arnaulta, čovjeka koji upravlja najvrednijim brendovima svijeta, od Louis Vuittona do Christian Diora.

Prilično neloša pozicija za momka koji je ušao u biznis prije petnaest godina iz studentske sobice, pa makar ona bila na Harvardu.