Strateškim pristupom, kao onima za euro ili Schengen, možemo postati visokotehnološka destinacija, smatra Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, a koji kao član žirija nagrade Vizionar godine za tportal piše o viziji koju znanost i tehnologija već živi
Početkom ove godine ušli smo u šengenski prostor i zamijenili kunu eurom. To su sjajna postignuća koja treba proslaviti i veliki razlozi za optimizam. Još važniji razlog za optimizam je činjenica da je naša Vlada postavila, jasno predstavila i učinkovito ispunila te ciljeve. Kao država bogatiji smo za vrijedno iskustvo koje možemo koristiti za podizanje kvalitete života u Hrvatskoj. Uz ukidanje viza i nedavno ugovaranje izbjegavanja dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, zaista možemo reći da smo u potpunosti integrirani u zapadni svijet.
Ciljeve znamo jasno postaviti i ispuniti.
Zamislite to da kao sljedeći nacionalni cilj postavimo pretvaranje Hrvatske u visokotehnološku destinaciju. U javno-privatnom partnerstvu grade se i opremaju inovacijski kampusi, u kojima surađuju sveučilišta i poduzeća, rade doktorandi, istraživači i stručnjaci iz cijelog svijeta na istraživanju i razvoju novih materijala, čipova, izvora i pohrane energije, algoritama umjetne inteligencije. Specijalizirani poslovni anđeli i fondovi rizičnog kapitala pokreću nova poduzeća, od kojih neka rastu toliko brzo da se za njih trebaju graditi cijeli novi kampusi. Na sveučilištima predaju domaći i strani profesori koji su stjecali znanja i iskustva diljem svijeta. Preddiplomski studijski programi već su usmjereni na nove tehnologije. Studij na engleskom jeziku na hrvatskim sveučilištima nudi se na nacionalnom portalu koji povezuje sve digitalne usluge potrebne za dolazak, studij i život u Hrvatskoj. Postoje nacionalne stipendije za najbolje studente iz cijelog svijeta.
Zamislite da postoje predstavništva 'hightech Croatia' u svijetu. Da se te aktivnosti usmjeravaju kroz ministarstvo koje sredstvima proračuna promovira Hrvatsku kao zemlju za vrhunsko tehnološko i poslovno obrazovanje te rad u visokotehnološkim poduzećima. Da vas u hrvatskim zračnim lukama ugodno iznenadi dizajn tih poruka na velikim monitorima.
Danas u Hrvatskoj ostaješ živjeti i raditi te dolaziš kad ti se nude prilike da se iz nje natječeš s bilo kim na svijetu. Vjerojatno to vrijedi i za druge, ali mi u znanosti i tehnologiji živimo to već godinama. Neki u privatnom i javnom sektoru već su u tome otišli korak dalje i tu vidim priliku za sljedeći veliki iskorak - tako da strateškim pristupom, kao onima za euro ili Schengen, postanemo visokotehnološka destinacija: Hightech Croatia.
Možda nova tehnološka poduzeća u Hrvatskoj (još neko vrijeme) neće imati presudan utjecaj na naše gospodarstvo, ali već su značajno utjecala na globalnu predodžbu o Hrvatskoj te ona, osim po sportskim uspjesima i privlačnim mjestima za ljetni odmor, postaje poznata kao zemlja visokotehnoloških proizvoda i novih prilika za ulaganja. U Hrvatskoj je u posljednjih nekoliko godina godišnje investirano oko milijardu eura u nova IT i tehnološka poduzeća.
Primjerice, brzorastuće tehnološko poduzeće, uz zaposlenike iz Hrvatske, zapošljava inženjere iz više od 30 država sa svih strana svijeta. Donijeli su tehnička i poslovna znanja i iskustva koja u Hrvatskoj nismo imali i dobili su priliku raditi na razvoju i proizvodnji autonomnih električnih vozila, sustava za električne automobile i jednom od najbržih serijskih električnih automobila na svijetu.
Novo tehnološko poduzeće pokreće jednu od najzahtjevnijih poslovnih operacija proizvodnje svojih autonomnih robota za logistiku u SAD-u. Hrvatska poduzeća nemaju sličnih iskustava. Među osnivačima su povratnici koji su donijeli poslovna znanja i kontakte, ali i vrhunski obrazovani doktori znanosti iz područja robotike s iskustvom rada na međunarodnim projektima na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER). Nakon doktorata nudile su im se prilike na najboljim europskim sveučilištima, ali ne bolje od onih u Zagrebu. Danas su u svjetskom vrhu.
Vodeće poduzeće za primjenu umjetne inteligencije u poslovanju i provjeru identiteta sa sjedištem u SAD-u nastalo je u Hrvatskoj. Zagrebački ured ima tristotinjak zaposlenih. Kombinira poslovna iskustva, mrežu u SAD-u i tehnologiju koju su razvili stručnjaci u Hrvatskoj sa znanjima stečenim na FER-u. Takvih primjera, u različitim fazama razvoja, ima još.
Akademske institucije mogu svojim međunarodnim projektima, uspjesima na prestižnim natjecanjima, prepoznatljivim profesorima i istraživačima pridonijeti izgradnji Hrvatske kao zemlje dobrih prilika - iz koje se možeš natjecati sa svima na svijetu. Razvoj hrvatske startup scene te nastanak i razvoj nekih od najzanimljivijih tehnoloških poduzeća bili su mogući upravo zato što su se, na FER-u obrazovani, vrhunski stručnjaci mogli specijalizirati i na prestižnim sveučilištima EU-a. Uvjerili su se u to da je kvaliteta FER-ovih laboratorija u samom vrhu u Europi i lako se odlučili vratiti u Hrvatsku.
O autoru
Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, redoviti je profesor u trajnom zvanju Zavoda za elektroničke sustave i obradbu informacija FER-a. Od 2000. vodi istraživačku grupu Laboratorij za inteligentne senzorske sustave. Njegov nastavni, istraživački, inovacijski i profesionalni rad usredotočen je na područje elektroničkih sustava, umreženih senzora i tehnološkog poduzetništva. Vodio je više razvojnih projekata u suradnji s poduzećima iz Hrvatske i inozemstva. Bio je predstojnik Zavoda za elektroničke sustave i obradbu informacija od listopada 2018. do listopada 2020. godine te član Upravnog odbora Hrvatskog klastera konkurentnosti ICT sektora ispred istraživačke zajednice.
Na FER-u imamo najbolje studente i potičemo ih na odlaznu mobilnost u okviru programa Erasmus i međunarodnih praksi. Ta međunarodna iskustva pomažu im usporediti nastavne programe, uvjete studiranja i života te perspektive za profesionalni razvoj u hrvatskim poduzećima s kojima imamo brojne projekte te programe ljetnih stručnih praksi ili ljetnih kampova.
Studente diplomskog studija uključujemo u rješavanje atraktivnih problema u kompetitivnim istraživačkim projektima (krajem 2022. imali smo ih više od 220), u sklopu kojih rade diplomske radove. Za njihovu motivaciju i odluku da nastave s obrazovanjem na doktorskom studiju u Hrvatskoj (sada je to između 10 i 15 posto magistara struke) ključni su kvaliteta projekata, ugled partnera, izazovnost i međunarodna relevantnost. Ako se to može raditi u Hrvatskoj na istoj ili boljoj razini, ako smo zadovoljni plaćom i imamo izvrsne timove i radne uvjete, zašto bismo odlazili na neko drugo mjesto? Broj od preko 320 zaposlenih na projektima na FER-u krajem 2022. godine pokazuje da znamo kako se to radi. Hrvatsku činimo dijelom EU-ova klastera pojedinih tehnologija, primjerice obnovljivih izvora energije, robotike, umjetne inteligencije, računarstva visokih performansi ili mikroelektroničkih čipova. Zadržavamo najbolje stručnjake u Hrvatskoj i osiguravamo im konkurentne plaće. Dugoročno to treba ugraditi i u naše zakone kako bismo imali pravni okvir koji to prepoznaje i olakšava zapošljavanje takvih stručnjaka iz cijelog svijeta. Kad ste malo ispred svojeg vremena, tada je pred vama i izazov stvaranja novih praksi koje nameću današnja brzina razvoja te uključenost u EU-ove i svjetske tokove.
Prošle godine formirani su specijalizirani regionalni fondovi rizičnog kapitala koji traže prilike za investicije u projekte iz akademskih istraživačkih laboratorija. Zato smo na FER-u razvili novu generaciju programa potpore i razvoja tehnoloških poduzetničkih projekata studenata i istraživača u suradnji s hrvatskim poduzećima. Snaga tih projekata je u multidisciplinarnosti, domenskom znanju koje se s tehnologijom pretvara u dodanu vrijednost. Kao rezultat tog napora timovi novih poduzeća ostaju u Hrvatskoj i ciljaju na globalno tržište.
Potpuno smo integrirani u Europsku uniju i zapadni svijet. Slobodni birati. Natječemo se sa svima za talente koji su rođeni i školovani kod nas, ali i za talente iz drugih zemalja. Trebamo biti privlačni ili privlačniji da bismo svoje zadržali i vratili, a druge dobili. Budimo optimisti jer smo pokazali da znamo i možemo. Postavimo ambiciozan, jasan i prepoznatljiv cilj. I ostvarimo ga zajedno.