Dnevno na svijetu biva odaslano i primljeno oko 269 milijardi e-mailova. Otprilike 35 po glavi stanovnika, svaki dan. Više od 40 posto te elektroničke pošte je praćeno, pokazalo je istraživanje tvrtke OMC u lipnju ove godine.

Tehnologija koja to omogućuje je prilično jednostavna. Alati za praćenje ubacuju liniju računalnog koda u tijelo poruke. Obično je to sličica veličine jedan puta jedan piksela, ljudskom oku praktično nevidljiva, ali ponekad to mogu biti i poveznice, kao i posebni fontovi.

Kad primatelj otvori e-poštu alat registrira da je piksel ili neki drugi element bio preuzet i o tome šalje obavijest.

Takve alate već godinama koriste izdavači newslettera, oglašivači, trgovci i drugi, kako bi prikupili podatke o tome koliko njihovi korisnici i kupci često otvaraju e-poštu koju im šalju. Pridružili su im se i teškaši društvenih mreža poput Facebooka i Twittera, kojima nikad dosta podataka pomoću kojih nas mogu bolje ciljati oglasima i predviđati naše ponašanje.

No, odnedavno ih sve više koriste i obični ljudi poput vas. Gotovo svaki peti od svih 'običnih' e-mailova biva praćen. 

Gmail je bio prekretnica

Za razliku od praćenja putem weba, praćenje e-pošte dosad je razmjerno slabo istraživano. Sve do sredine dvijetisućitih bilo je gotovo nepoznato široj javnosti. Prvi put su se našlo pod reflektorima 2006. godine, kad se tijekom suđenja otkrilo kako u korporaciji HP koriste servis ReadNotify ne bi li ustanovili odakle iz kompanije cure informacije u medije. 

Prekretnica je stigla s Googleovim servisom Gmail, koji je počeo ubacivati sponzorirane poveznice u naše digitalne poštanske sandučiće. Isprva je taj potez dočekan na nož, da bi se ljudi s vremenom navikli.

To je bio signal i drugima kako mogu doći do hrpe korisnih podataka bez većeg otpora. Naravno, nije trebalo dugo čekati da tu tehnologiju počnu koristiti i spameri.

Ipak, većinu praćenja e-pošte danas možemo pripisati velikim tehnološkim tvrtkama kao što su Amazon i Facebook.  Potonji je prvi po praćenju nakon servisa za newslettere MailChimp.

Kad vam iz Facebooka stigne e-pošta s obavijesti o novoj aktivnosti na vašem korisničkom računu, u pozadini se otvara aplikacija koja šalje podatke o vašoj lokaciji, uređaju koji koristite, zadnjoj fotografiji koju ste uslikali... Čak i ako Facebooku niste odobrili pristup i korištenju tim podacima.

Veliki sigurnosni rizici

Alat koristan izdavačima i marketingašima moguće je također zlorabiti i koristiti za uhođenje, uznemiravanje, pa čak i pri planu provale. Lopovi bi vam mogli slati e-poštu samo kako bi ustanovili jeste li kod kuće ili ste se zaputili na skijanje. 

Ne samo što mogu otkriti gdje ste već, uz nešto strpljenja i upornosti, mogu rekonstruirati gdje ste u koje doba dana, kojim putem idete s posla kući i vaše osobne preferencije samo tako što će pratiti kako otvarate poštu koju su vam poslali. 

Tako prikupljene podatke razmjerno je jednostavno povezati s drugim javno dostupnima pa mogu doznati i više nego što je to dobro za vas. 

Istraživanje iz listopada ove godine pokazalo je kako je 85 posto e-mailova sa 14 tisuća najpoznatijih web odredišta na svijetu sadržavalo neki alat za praćenje. Trećina je slala korisničke adrese e-pošte tvrtkama i korporacijama bez dozvole.

S obzirom na to kakav rizik predstavljaju, čudno je što alati za praćenje e-pošte nisu pod jačim nadzorom, a servisi koji se time bave strože regulirani. 

Što ako ne želite biti praćeni?

Postoji niz servisa kojima možete onemogućiti praćenje, kao što su Ugly Mail, PixelBlock i Senders.  Ugly Mail će vas obavijestiti kad u e-pošti nađe piksel za praćenje, dok će ga PixelBlock i blokirati.

No, ti alati nisu posve pouzdani jer se suočavaju sa sličnim problemom kao i stručnjaci za računalnu sigurnost u borbi protiv virusa: praćenje e-pošte stalno se ravija i poboljšava. 

Jedini koliko-toliko siguran način zasad je blokiranje slika, tako da ih ne možete uopće primiti e-poštom. Ali, pitanje je koliko će dugo još tomu biti tako. U OMC-u su našli 70 različitih načina praćenja. Osim piksela i fontova korištene su boje, poveznice... 

Google i druge velike tvrtke mogle bi stati na kraj praksi praćenja (ili ju bar učiniti neisplativijom) tako što bi servisi poput Gmaila upozoravali korisnike na e-poštu koja stiže s alatom za praćenje. 

Ako se one same ne odluče na takav potez, vrijeme je za pritisak na političare kako bi vlasti bolje regulirale to područje, piše Wired.