Potražnja za programerima je u padu. Istaknuti ljudi domaće IT zajednice vide budućnost u umjetnoj inteligenciji, računalnoj sigurnosti i podacima
Kako smo nedavno pisali, potražnja za programerima na domaćem je tržištu već neko vrijeme u padu, što bi moglo potrajati još koju godinu.
Moguće i dulje od toga. Uz odgovarajući razvoj umjetne inteligencije, dio programerskih poslova mogao bi ili u potpunosti nestati ili će u značajno manjoj mjeri biti potrebno sudjelovanje ljudi kako bi bio napisan funkcionalan komad softvera.
Čemu se onda mogu i trebaju okrenuti oni koji su zainteresirani za karijeru u IT-ju? Mrežnih i sistemskih administratora, primjerice, vjerojatno u bliskoj budućnosti neće biti previše na tržištu.
No što bi moglo preuzeti poziciju dosad rezerviranu za programerske poslove? Pitali smo vodeće ljude u četiri domaće tvrtke što misle o tome.
Prilika za one koji tek ulaze u IT
Prvi čovjek tvrtke Mono Software Denis Sušac vjeruje da će u skoroj budućnosti najtraženija IT zanimanja biti vezana uz tehnologije čijem eksplozivnom napretku upravo svjedočimo.
To su primarno umjetna inteligencija i srodna područja (robotika, podatkovna znanost)...
'Iako neki misle da generativna umjetna inteligencija može učiniti suvišnim mnoga radna mjesta u brojnim kreativnim industrijama, vjerojatnije je da će zapravo otvoriti nove mogućnosti i stvoriti nove pozicije.
To se danas događa s primjerice prompt engineeringom za velike jezične modele', rekao je tportalu Sušac.
Ili, kako kaže izreka - umjetna inteligencija vas neće zamijeniti, ali osoba koja je koristi hoće.
Do najvećih promjena moglo bi doći na pozicijama koje podrazumijevaju repetitivan rad i nižu razinu vještina, a koje će nova generacija umjetne inteligencije efektivno zamijeniti.
'I tu postoje mišljenja da će biti ugrožena primarna juniorska radna mjesta.
No rekao bih da ljudi koji tek ulaze u ovu industriju imaju veću šansu za napredak nego prije, baš zahvaljujući mogućnostima koje donose ove tehnologije.
Ali samo ako su spremni na usvajanje znanja i vještina potrebnih za njihovo korištenje, zaključio je Sušac.
Budućnost je u podacima
Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre, ističe da su se povećanjem opsega digitalizacije i digitalne transformacije gospodarstva povećali i uloge i djelokrug IT stručnjaka, kako u Hrvatskoj, tako u Europskoj uniji i šire.
Dijelom se to dogodilo zahvaljujući agilnosti same ekonomije, a što se tiče Unije, zahvaljujući i velikim sredstvima iz europskih omotnica koja su bila usmjerena upravo u to.
U sljedećem razdoblju, temeljem informacija koje sada imamo, možemo pretpostaviti da će potreba za IT stručnjacima rasti i dalje.
Stručnjaci iz područja strojnog učenja i umjetne inteligencije bit će sve više potrebni u raznim sektorima koji koriste alate temeljene na umjetnoj inteligenciji za unaprjeđenje svog poslovanja.
Kibernetička sigurnost također je jedno od područja koje dobiva na važnosti porastom prijetnji u kibernetičkom prostoru te osvješćivanju problema IT sigurnosti u tvrtkama.
Dodatno će potreba za cybersecurity specijalistima porasti implementacijom nove Direktive o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti (NIS2) i u hrvatsko gospodarstvo, čime će se značajno proširiti broj obveznika njene primjene.
Podatkovna znanost usko je vezana za gotovo sva područja koja uključuju prikupljanje i analiziranje velikih količina podataka, a koji su ključni za razne industrije i sektore, od zdravstva do poljoprivrede.
IT će trebati menadžere
'Vjerujem da će razvojem naprednih modela analize i implementacijom tih modela u tehnološka rješenja potreba za podatkovnim analitičarima rasti i u narednih tri do pet godina.
U Hrvatskoj se neka od ovih područja tek sramežljivo razvijaju, no već osjećamo i na svojoj koži koliko je teško pronaći npr. kvalitetnog UX/UI dizajnera ili specijalista za IoT rješenja', naglasio je Balen.
Što se Hrvatske tiče, dodao je, konačno smo dočekali uvrštenje ICT industrije kao vertikale u novu Strategiju pametne specijalizacije (S3), što je bio iznimno važan korak koji će stvoriti preduvjet za značajniji iskorak prema produktizaciji čitavog sektora.
'To će svakako utjecati na otvaranje novih kompanija i snažniji, stabilniji rast postojećih tvrtki - one će moći smanjiti svoju orijentiranost na usluge te aplicirati na pozive iz natječaja IRI za istraživanje, razvoj i inovacije.
Time će jačati potreba za kvalitetnim produkt i projektnim menadžerima, a oni će morati znati upravljati produktima u svim fazama njihovog razvoja. To je u IT sektoru posebno izazovno kad se radi o tehnološkim naprednim i inovativnim proizvodima, čiji razvojni ciklus nije lako predvidjeti', upozorio je Balen.
Sudjelovanje u tehnološkoj revoluciji
Tržište rada će se značajno promijeniti u sljedećih tri do pet godina, prognozira Aleksandar Raić, potpredsjednik za transformaciju i ljudske resurse Infobipa.
Do toga će doći prije svega zbog razvoja i primjene umjetne inteligencije, a ona bi mogla globalno zamijeniti oko 300 milijuna radnih mjesta (prema procjeni analitičara investicijske banke Goldman Sachs).
Međutim, očekuje Raić, ova promjena trebala bi biti popraćena pojavom ekvivalentnog broja novih radnih mjesta i prilika, uključujući posve nove poslove.
Među njima će biti, primjerice, treneri za umjetnu inteligenciju, službenici za etiku, analitičari emocija, znanstvenici podataka, stručnjaci za kibernetičku sigurnost vezanu uz umjetnu inteligenciju...
'Također, treba očekivati različite pozicije izvan IT-ja vezane za poslovnu implementaciju rješenja s umjetnom inteligencijom u gotovo sva područjima ljudskog rada i nizu industrija', uvjeren je Raić.
Kako je tehnologija umjetne inteligencije donijela mogućnost interakcije u govornom jeziku čovjeka, više nije toliko važno jesu li ljudi koji upravljaju tim sustavima bazično IT stručnjaci.
Time se stvara mogućnost da puno više struka sudjeluje u tehnološkoj revoluciji, čime će brzina primjene tehnologije umjetne inteligencije biti puno veća.
'Važno je naglasiti da nema potrebe za pretjeranim uznemiravanjem. Umjesto toga, važno je što prije ovladati novim tehnologijama, istražiti kako ih iskoristiti da bi nam rad postao produktivniji i ugodniji, a da se pri tome unaprijedi kvaliteta proizvoda i usluga za kupce i korisnike', istaknuo je Raić.
Uvjeren je da bi zanemarivanje ovih tehnoloških iskoraka bio loš pristup.
'Savjetujem svim tvrtkama da aktivno krenu u edukaciju, da izrade svoje poslovne planove, odnosno roadmap kako primijeniti tehnologiju umjetne inteligencije u svojoj industriji i području rada.
Svi bismo trebali krenuti učiti na vrijeme o njoj. Vrlo brzo ćemo shvatiti kako možemo kreirati posve nove stvari koje do sada nisu bile moguće i dati nam praktički vjetar u leđa', zaključio je Raić.
Tko će si moći priuštiti sigurnost i napredak?
'U sljedećih tri do pet godina primarna potražnja bit će za profesijama koje rade s podacima - data inženjeri, data znanstvenici i data arhitekti - jer podaci postaju dominantan segment u svim oblicima', ocijenio je predsjednik Uprave Compinga Alojzije Jukić.
Jukić je također od svibnja 2021. direktor tvrtke Data Target. Prema njegovom mišljenju, napuštaju se silosi podataka i radi se na njihovoj integraciji i monetizaciji.
'Svi postaju svjesni toga da im je to konkurentna prednost te gledaju kako mogu iskoristiti podatke koje prikupljaju na različite načine.
Riječ je o zanimanjima vezanima uz strojno učenje, predikcije te umjetnu inteligenciju kao najnapredniji korak svega toga. To će sigurno obilježiti narednih tri do pet godina, uz utrku tko će izboriti koji segment', prognozirao je Jukić.
Uz to, svakako se očekuje unaprjeđivanje sigurnosti, jedne od strateških domena koja je poprilično krhka na internetu.
Najnaprednije i najbogatije države investiraju ogromna sredstva u kvantna računala, a ona mogu donijeti tu prevagu u kriptiranju podataka i nedostupnosti podataka za druge.
'To je, po meni, jedan od ključnih diferencijatora u sljedećim godinama. Pitanje je tko će si to moći priuštiti, prvi komercijalizirati tu priču i na taj način doći do svoje tehnološke, marketinške i trgovačke prednosti u odnosu na konkurenciju', istaknuo je Jukić.