Najveća društvena mreža svijeta među osnivačima je konzorcija u kojem osmišljavaju globalnu digitalnu valutu. O libri, kako je taj ambiciozni pothvat nazvan, već se neko vrijeme priča i nagađa, a povremeno bi u javnost procurile i konkretnije informacije. Sad je službeno predstavljen, pa možemo baciti pogled na to što su nam pripremili u Menlo Parku.

Iza projekta stoji neprofitna organizacija Libra Association sa sjedištem u Švicarskoj, zadužena za tehničke aspekte i suradnju s regulatornim agencijama. Sama valuta trebala bi imati ugrađene zaštitne mehanizme koji bi joj trebali osigurati stabilnost. Očekuje se kako bi u optjecaj mogla krenuti tijekom prve polovine iduće godine.

Facebook ima ogroman broj aktivnih korisnika, što mu daje određenu prednost u odnosu na konkurenciju sa sličnim zamislima. Naročito ako uspiju osmisliti usluge koje će ljudi doista htjeti i platiti digitalnom kriptovalutom. S druge strane, kriptovalute dosad nisu uspjele okrenuti tradicionalni svijet financija naglavce, usprkos popriličnoj prašini koju su podigle dosad.

Zašto u Facebooku uopće žele (i trebaju) kriptovalutu?

Facebook i partneri ciljaju na 1,7 milijardi odraslih ljudi koji trenutno nemaju pristup bankovnim računima, a kojima bi dobro došla mogućnost korištenja digitalne valute. Ali, nije to sve. Ta je društvena mreža već imala vlastitu virtualnu valutu Credits, pomoću koje ste mogli platiti za igre koje biste igrali na njenoj platformi.

U svibnju ove godine suosnivač i glavni direktor Facebooka Mark Zuckerberg je tijekom konferencije namijenjene razvojnim programerima rekao kako bi slanje novca online trebalo biti podjednako jednostavno kao i slanje fotografija. Libra bi to trebala omogućiti, a Zuckerbergu i društvu to bi trebalo donijeti nove korisnike.

Uz slanje i primanje novca trebala bi biti platformom za plaćanje igara te trgovačkih roba i usluga. Pratit će ju digitalni novčanik nazvan Calibra, koji bi trebao razdvojiti osjetljive financijske podatke od onih vezanih uz društvenu mrežu.

Hoće li Facebook izravno upravljati Librom?

Neće. Time će se baviti Libra Association, u kojoj također sudjeluju MasterCard, Visa, PayPal, Uber, eBay, Vodafone i Mercy Corps. Svaki član ima po jedan jednakopravan glas. S vremenom bi broj članova te organizacije trebao narasti na sto, a svaki od njih bi trebao dati po deset milijuna američkih dolara kako bi se mogao uključiti. Ipak, Facebook će imati značajan utjecaj u početnim fazama projekta jer će upravljati digitalnim novčanikom Calibrom.

Po čemu se Libra razlikuje od drugih kriptovaluta?

Poput bitkoina i ethera, libra postoji isključivo u digitalnom obliku. Neće biti dostupna u obliku novčanica i kovanica. Također počiva na blockchainu, softverskoj platformi za bilježenje i potvrđivanje transakcija. U početku će njime upravljati osnivači, ali s vremenom bi se trebala razviti u potpuno otvoreni sustav.

Od drugih se kriptovaluta razlikuje po tome što će njena vrijednost biti vezana uz košaricu dobara, među kojima bi mogli biti bankovni depoziti i državne obveznice 'stabilnih i cijenjenih središnjih banaka'. Vjerojatno se to odnosi na veće globalne valute poput dolara i eura, čija vrijednost se ne mijenja značajno iz dana u dan.

Količina libri u optjecaju ovisit će o tome koliko je popularna. Poraste li potražnja, Libra Association će kupiti više dobara na kojima počiva i tako stvoriti nove libre. U obrnutom scenariju će isplatiti one koji ju žele zamijeniti za drugu valutu i uništiti odgovarajuću količinu libri.

Može li zamijeniti američki dolar?

Američki dolar je oprobana valuta kojom je moguće plaćati gotovo bilo gdje u svijetu. Ponegdje ju čak koriste umjesto vlastitog novca. S druge strane, gubi se dio vrijednosti pri pretvaranju u druge valute, a osjetljiv je i na inflaciju, kao i svaka valuta.

Iako su značajno napredovale zadnjih godina, kriptovalute zasad još nisu u masovnoj uporabi. Uz to im se vrijednost drastično mijenja, često i više od pet posto dnevno, pa je teško procijeniti koliko dugoročno vrijede. No, može ih se upotrijebiti za jednostavno izravno slanje novca, uz znatno veći stupanj anonimnosti. Pojedine kriptovalute, poput bitkoina, imaju ograničenu količinu koliko ih može biti u optjecaju.

Kako mogu znati da sve ovo nije prijevara kako bi se dočepali mojih financijskih podataka?

Facebook nema dobru reputaciju kad je zaštita privatnosti korisnika u pitanju pa je određena doza skepse prema libri svakako na mjestu (čak i poželjna).

Zasad znamo kako je digitalni novčanik Calibra, dio projekta kojim će se oni baviti, izdvojen u zasebnu tvrtku koja će biti pod nadzorom regulatornih agencija. Izravno su obećali kako korisničke podatke neće upotrijebiti za ciljane oglase na Facebooku te kako će ih dijeliti s trećim stranama u ograničenom broju slučajeva (primjerice, kad su to obvezni zakonskim odredbama, pri sprječavanju prijevara ili omogućavanju plaćanja). Također su naveli kako će tražiti dozvolu korisnika prije korištenja podataka za poboljšanje značajki.

Što političari i regulatori misle o libri?

Zasad nisu oduševljeni.

U Sjedinjenim Državama ponovili su kritike vezane uz Facebookovu lošu zaštitu korisničkih podataka, a bilo je i onih koji su zatražili stopiranje projekta dok zakonodavci ne dobiju više informacija o njemu.

U Europi nemaju ništa protiv da se libru koristi za transakcije, ali im se ne sviđa ideja da društvena mreža ima vlastitu valutu pomoću koje može odobravati dug i obavljati druge funkcije koje inače pripadaju državama. Više političara pozvalo je regulatorna tijela na povećani nadzor kako Facebook ne bi postao 'bankom u sjeni'.