Godine 1950. Enrico Fermi postavio je bezazleno ali duboko uznemirujuće pitanje: zašto u galaksiji punoj planeta i zvjezdanih sustava ne vidimo nikakve druge znakove života? Pitanje koje je sada poznato kao Fermijev paradoks zaokupljalo je astronome, filozofe i brojne zaljubljenike u znanstvenu fantastiku. Tim istraživača sad predlaže novi razlog zašto možda nismo vidjeli inteligentan život u našem svemiru.

Njihovo rješenje, objavljeno u časopisu The Astrophysical Journal, je jednostavno: izvanzemaljski život možda ne radi sve što smo od njih očekivali. Istraživači su pokušali otkriti može li svemirski teleskop sljedeće generacije uočiti solarne ploče na obližnjem egzoplanetu. Tim je zaključio da, ako takav inteligentan život postoji i dobiva snagu kroz solarnu energiju, vjerojatno neće zahtijevati količinu energije čije bi očitanje nama pomoglo da ih pronađemo.

'Implikacija je da se civilizacije možda ne žele širiti po cijeloj galaksiji jer mogu postići održive razine stanovništva i potrošnje energije čak i ako odaberu vrlo visok životni standard', rekao je Ravi Kopparapu, istraživač u NASA-inom Goddard Space Flightu. Center i vodeći autor rada, u Goddardovom izdanju. 'Mogu se širiti unutar vlastitog ili čak obližnjih zvjezdanih sustava, ali civilizacije koje se protežu cijelom galaksijom možda ne postoje.'

U radu istraživači istražuju mogu li se na egzoplanetu sličnom Zemlji otkriti solarni paneli na bazi silicija. Razlog za odabir ovog materijala je zato jer je zastupljeniji od drugih elemenata koji se koriste za solarnu energiju te je (barem na Zemlji) relativno jeftin za rudarenje i korištenje u proizvodnji, piše Gizmodo.

Tim je zamislio da promatraju egzoplanete Mliječne staze pomoću Zvjezdarnice Habitable Worlds, glavnog projekta NASA-inog programa Great Observatories. Prva faza razvoja sljedeće generacije teleskopa usmjerenog na egzoplanete predviđena je za 2029.

Tim je modelirao planet sličan Zemlji s različitim razinama pokrivenosti silicijskim solarnim pločama i testirao može li Opservatorij Habitable Worlds otkriti te znakove tehnologije s udaljenosti od 30 svjetlosnih godina. Tim je otkrio da bi za otkrivanje 'tehnološkog potpisa' bilo potrebno najmanje nekoliko stotina sati ako je 23 posto kopna tog egzoplaneta prekriveno solarnim pločama.

Tim naglašava da bi samo 9 posto kopnene površine na Zemlji bilo potrebno za održavanje visokog životnog standarda 30 milijardi ljudi. Gotovo četvrtina kopna planeta prekrivena solarnim pločama je, vjerojatno, ekstremni scenarij i bio bi suvišan za energetske potrebe Zemlje.

'Strukture velikih razmjera za prikupljanje zvjezdane energije mogle bi biti posebno zastarjele kada se uzme u obzir tehnološki napredak', rekao je koautor studije Vincent Kofman, istraživač na NASA Goddard i Američkom sveučilištu, u istom izdanju. 'Društvo koje može postaviti goleme strukture u svemir vjerojatnije koristi nuklearnu fuziju ili druge učinkovitije metode generiranja energije.'

Studija pretpostavlja da bi izvanzemaljska civilizacija koristila sunčevu energiju svoje zvijezde domaćina. Doduše, izvanzemaljci mogu koristiti bilo koji broj izvora energije, uključujući i one izvan granica naše mašte. No, ostavimo li na stranu izvor energije, možda nećemo vidjeti znakove inteligentnog života u svemiru jer je svemir velik, dok alate za gledanje i otkrivanje imamo samo nekoliko desetljeća. Naša galaksija postoji već milijardama godina, a naš svemir još više. Kao što je istaknuo Institut SETI, 'Fermijev paradoks je vrlo velika ekstrapolacija iz vrlo lokalnog promatranja. Isto tako možete pogledati kroz prozor i zaključiti da medvjedi, kao vrsta, ne mogu postojati jer ih vi ne vidite.'

Nedavna studija daje puno pretpostavki o vanzemaljskoj tehnologiji i njezinoj vidljivosti, ali modeliranje ovih scenarija je važno; nakon što Zvjezdarnica Habitable Worlds i drugi teleskopi sljedeće generacije budu u funkciji, projekti će imati nekoliko načina na koje mogu započeti svoju potragu.