Europa bi mogla krenuti prema Saturnovom mjesecu Enceladusu u potrazi za životom, prema novom izvješću planetarnih znanstvenika.

Europska svemirska agencija (ESA) značajno napreduje u svom programu 'Voyager 2050' koji obuhvaća znanstvene ciljeve i misije za sredinu ovog stoljeća. Njegova sveobuhvatna tema 'mjeseci Sunčevog sustava' odabrana je 2021., a sada je stručno izvješće preporučilo da Encelad bude primarna meta, piše Space.

Encelad (ili Enkelad) Saturnov je ledeni mjesec širok 498 kilometara. Godine 2006. misija Cassini otkrila je da golemi oblaci vodene pare izbijaju iz dubokih pukotina na površini, nazvanih 'tigrove pruge', smještenih u blizini Enceladovog južnog pola. Izboji vode rezultat su Saturnove gravitacije koja rasteže i stišće Enceladusovu utrobu poput plastelina, ubrizgavajući energiju u unutrašnjost Mjeseca kako bi vodu tamošnjeg globalnog oceana održala u tekućem stanju, povremeno izbacujući dio te vode kroz tigrove pruge, poput istiskivanja vode iz boce.

ESA je sazvala panel sa 12 planetarnih znanstvenika iz cijele Europe, kojim je predsjedala Zita Martins, astrobiologinja na Instituto Superior Técnico u Portugalu, kako bi procijenili znanstvene beneficije koje bi se mogle steći odlaskom na Encelad, drugi Saturnov satelit Titan ili Jupiterov oceanski mjesec Europa. U međuvremenu, inženjeri ESA-inog Concurrent Design Facility (CDF) istražili su kakva bi misija bila najrealnija s obzirom na sadašnje i bliskobuduće tehnologije.

'Potraga za nastanjivim uvjetima i tragovima života u Sunčevom sustavu izazovna je sa znanstvenog i tehnološkog gledišta, ali je isto vrlo uzbudljiva', rekao je Martins u izjavi za tisak. I sa znanstvene i s tehnološke točke gledišta, Encelad je bio na prvom mjestu, slijedi ga Titan, a zatim Europa.