Najnovija istraživanja otkrila su da ljudski imunološki sustav 'pohranjuje informacije' o koronavirusu kako bi se bolje pripremio za kasniju obranu
Svakim danom znanstvenici otkrivaju nove detalje vezane uz novi koronavirus. Prema nekoliko novih istraživanja, pacijenti koji su preboljeli virus, čak i ako su imali samo blage simptome, imaju temelje za dugotrajan imunitet.
Antitijela koja se bore protiv virusa, kao i B-stanice i T-stanice, mogu prepoznati virus u tijelu i nekoliko mjeseci nakon infekcije te mu pomažu stvoriti obranu od nove zaraze. Problem je, doduše, to što znanstvenici nisu otkrili koliko će dugo ove stanice štititi organizam, no dok god su tu - pomažu tijelu u obrani od ponovne infekcije virusom te ubrzavaju njegovu imunološku reakciju, piše The New York Times.
'Svi ključni elementi savršene obrane od virusa su tu', komentirala je Marion Pepper, imunologinja na sveučilištu u Washingtonu i autorica jedne od novih studija na ocjeni u časopisu Nature.
Nažalost, potpuna imunost na novu infekciju ne može se u cijelosti potvrditi sve dok ne dođemo do dokaza koji potvrđuju da većina ljudi koji se dvaput susretnu s virusom zbilja stvori imunitet. Utjeha dolazi u obliku rezultata koji se protive donedavnom shvaćanju da koronavirus zaobilazi obranu organizma te stvara uvjete za ponovnu infekciju.
Tim rečeno, znanstvenici još trebaju pronaći dokaze ponovnih infekcija koronavirusom nekoliko mjeseci nakon što se širio populacijom. 'Sama ideja imunološke reakcije pomaže to objasniti', naglasila je Pepper. Najčešća tema u razgovoru o obrani od koronavirusa dotiče se antitijela - proteina u obliku slova Y koji se hvataju za površinu patogena i sprečavaju im pristup stanicama.
Samo mali dio složenog mehanizma
Antitijela predstavljaju samo dio složenog i koordiniranog sustava koji tijelo koristi pri obrani od zaraze. Virusi koji su uspjeli zaraziti stanice stvaraju štit od antitijela, no i dalje ih mogu uništiti T-limfociti koji zaražene stanice tjeraju na samouništenje. Drugi T-limfociti koje znanstvenici zovu 'pomagačima' mogu potaknuti B-stanice na proizvodnju antitijela. Još jedan dio našeg imunološkog sustava napada patogene nekoliko minuta nakon njihova dolaska te u istom trenutku šalje signale (citokine) koji mobiliziraju antitijela iz drugih dijelova tijela. Nekoliko dokaza pokazuje da teži slučajevi Covida-19 nastaju nakon što upravo taj sustav ne odradi svoj posao.
Još jedna stvar na koju valja obratiti pažnju su sama antitijela koja imaju ograničeno vrijeme trajanja. S obzirom na to da se radi o proteinima, oni se ne mogu razmnožavati, što znači da nakon nekog vremena (nekoliko tjedana ili mjeseci) nestaju iz krvi. B-stanice koje proizvode antitijela žive dulje od Y i T limfocita te u slučaju ponovne zaraze mogu početi proizvoditi obranu. Te stanice imaju pohranjene tragove 'obrane' i to nekoliko mjeseci i godina nakon infekcije. Upravo taj mehanizam, prema studijama dr. Bhattacharye i dr. Pepper, može obraniti organizme ljudi koji su preboljeli Covid-19.
'Broj antitijela pada, no dio njih se održi, što je moguće prepoznati tri mjeseca nakon prvih simptoma', tvrdi Bhattacharya, 'i što garantira imunološku reakciju dugo vremena nakon prve zaraze'.
Prisutnost antitijela dugo nakon završetka bolesti znači da su B-stanice i dalje aktivne u koštanoj srži. Pepper i njezin tim otkrili su prisutnost B-stanica u krvi ljudi koji su preboljeli Covid-19 i pretrpjeli samo blaže simptome. Tim je uspio izdvojiti te stanice i razviti ih u laboratorijskom okružju.
Tijelo pamti bolje nego što smo mislili
Nekoliko studija, uključujući onu objavljenu u časopisu Cell, uspješno je demonstriralo izolaciju T-limfocita iz krvi osoba koje su preboljele koronavirus - dugo nakon što su simptomi nestali. Kad su ih u laboratorijskim uvjetima aktivirali stanicama koronavirusa, T-limfociti su počeli emitirati signale za borbu protiv virusa te su se počeli klonirati. Slična istraživanja znanstvenicima pružaju dodatni uvid u imunološki sustav tijekom borbe protiv Covida-19, čak i kod pacijenata kod kojih su razine antitijela pale na razinu na kojoj ih je vrlo teško prepoznati.
'Ovakva reakcija pruža određenu razinu optimizma za teoriju imunosti krda, kao i potencijalnog cjepiva', komentirala je Smita Iyer, imunologinja na sveučilištu u Kaliforniji koja se bavi proučavanjem imunološke reakcije na koronavirus.
Iyer naglašava da spremnost organizma na obranu nakon infekcije Covidom-19 nije izravno povezana s težinom oboljenja. Drugim riječima, ako ste završili na bolničkom liječenju, a vaš prijatelj na kućnoj izolaciji, vaši imunološki sustavi su, prema najnovijim otkrićima, spremni za 'drugu rundu'.
Imam antitijela - znači li to da sam imun?
Prema trenutnim saznanjima, vrlo vjerojatno jest - bar nekoliko mjeseci. Postoji velik broj slučajeva da su se ljudi dvaput zarazili Covidom-19, no znanstvenici tvrde da se zapravo radi o dugotrajnoj infekciji tijekom koje virus polako radi na širenju tijelom - ponekad mjesecima nakon prvih simptoma. Ljudi koje zarazi koronavirus obično stvore imunostanice nazvane antitijela - proteine koje tijelo stvara kad reagira na zarazu. Antitijela, prema saznanjima, u organizmu ostaju od dva do tri mjeseca, što je malo zabrinjavajuće, no očekivano.
Ukratko - da, postoji šansa da ćete se opet zaraziti, ali druga zaraza bit će moguća tek nekoliko mjeseci nakon što ste ozdravili i ako dođe do nje, simptomi će biti slabiji.
Ljudi koji su uspjeli preboljeti blagi slučaj Covida-19 možda nisu u istoj situaciji kao i hospitalizirani pacijenti čija se tijela bore da stvore obranu ili oni koji nisu imali simptome. Znanstvene skupine diljem svijeta nastavljaju istraživati različite reakcije tijela, s naglaskom da većina ljudi ima 'blage simptome'. Ovo tvrdi Jason Netland, imunolog na sveučilištu u Washingtonu i autor znanstvenog rada koji trenutno ocjenjuje Nature. 'Ako većina ljudi stvori imunitet, to je i dalje dobra vijest.'
Nova istraživanja također ublažuju strahove vezane uz virus. Prema stručnjacima, velik broj pojedinaca koji su preboljeli koronavirus nije se zarazio minimalno tri mjeseca nakon ozdravljenja, a možda i dulje. 'Moguće je razviti imunitet na virus - onaj koji traje dugo', rekao je Eun-Hyung Lee, imunolog na sveučilištu Emory koji nije sudjelovao u studiji. 'To trebamo svima dati do znanja', dodao je.
Neke viruse poput gripe moguće je dobiti svake godine, a razlog je njezina velika moć mutacije. Koronavirus mutira puno sporije, što znači da imunitet dobiven sada može trajati dulje.
vezane vijesti
Obuzdan optimizam
Uz sva dosadašnja otkrića, o novom koronavirusu i dalje ne znamo puno. Premda ove studije naglašavaju da postoji obrana, niti jedna nije dokumentirala tu obranu u akciji. Ukratko - teško je predvidjeti što će se dogoditi zato što smo kao ljudi dosta različiti i na naše zdravlje utječe puno faktora, komentirala je Cheong-Hee Chang, imunologinja na sveučilištu u Michiganu.
Ispitivanje na životinjama moglo bi donekle pomoći, no praćenje dugoročne imunološke reakcije kod ljudi traje dulje, tvrdi dr. Pepper. Dobra imunomemorija traži puno stanica koje su učinkovite i trajne, a problem je to što znanstvenici još ne mogu potvrditi jesmo li ispunili sva tri uvjeta.
Nakon što još ljudi preboli koronavirus dobit će se više relevantnih informacija za dugoročan uvid u imunitet. Stvari bi se za nekoliko mjeseci možda mogle promijeniti, a možda i ne. 'Poanta je da ne postoje prečaci - sve ćemo morati raditi postupno', zaključio je Bhattacharya.
