Orbita egzoplaneta koji se kreće oko zvijezde u binarnom sustavu prvi put je prikazan u tri dimenzije. Zanimljiva stvar je to što se planet kreće u orbiti koja je pod drugim kutom od orbite dvije zvijezde. Riječ je o pojavi koja bi mogla dati informacije o nastanku planeta u sustavima s dvije zvijezde, piše Space.

Egzoplanet GJ 896Ab (malo slovo znači planet) otkriven je u binarnom sustavu GJ 896AB (velika slova A i B znače da se radi o zvijezdama), smještenom na 20,3 svjetlosne godine od Zemlje. Astronomi su kretanje binarnog sustava kroz svemir pratili pomoću seta radio teleskopa razmještenog diljem SAD-a pod imenom Very Long Baseline Arrayja (VLBA).

Grupa stručnjaka na čelu sa Salvadorom Curielom iz Nacionalnog autonomnog sveučilišta u Meksiku (UNAM) otkrila je da zvijezda GJ 896A tijekom kretanja svemirom - tetura. Ovo teturanje je uzrokovano orbitom planeta koji je 2,3 puta masivniji od Jupitera te koji jednu orbitu odradi u 284,4 zemaljska dana. Među planetom i njegovom zvijezdom nalazi se centar mase pod imenom baricentar, a teturanje zvijezde rezultat je njezine putanje oko zajedničkog centra mase.

Ova tehnika prepoznavanja kretanja zvijezda kroz svemir, kao i potencijalne devijacije, nosi ime astrometrija. Astrometrija je trenutno jedini način na koji se u tri dimenzije mogu interpretirati orbite planetarnih sustava s više od jedne zvijezde, s obzirom da astronomi mogu vidjeti teturanje i orijentaciju orbita.

Ravnina na kojoj se kreće planet je, naglašava Space, neporavnat s ravninom orbite zvijezda - pomak je intrigantnih 148 stupnjeva. 'Ovo znači da se planet vrti oko glavne zvijezde u suprotnom smjeru od kretanja sekundarne zvijezde', rekla je Gisela Ortiz-León, astronomkinja na UNAM-u i Institutu Max Planck za radio astronomiju u Njemačkoj, te članica znanstvenog tima.

Manje od četiri posto poznatih egzoplaneta nalazi se u binarnim zvjezdanim sustavima. Ovaj nizak postotak uzrokovan je otežanim prepoznavanjem planeta u binarnim sustavima, kao i zbog toga što modeli predlažu da postojanje zvijezde pratiteljice može skratiti i destabilizirati disk u kojem nastaju planeti.

Problem pri formiranju ovakvog sustava je to što plinovitim divovima treba od pet do 10 milijuna godina kako bi akreirali sav plin iz akreacijskog diska koji ih okružuje, a trenutni modeli nalažu da bi takav disk u binarnom sustavu zbog razorne gravitacijske sile koju stvara druga zvijezda izdržao manje od milijun godina. Nadalje, u slučaju GJ 896AB, obje su zvijezde crveni patuljci, što znači da nemaju dovoljno sirovih materijala da formiraju divovske planete, no prisutnost plinovitog diva sugerira da je on u slučaju dvije zvijezde nastao na drukčiji način.

'Dodatno proučavanje ovog i sličnih sustava moglo bi nam pomoći dobiti važne uvide u načine na koje nastaju planeti u binarnim sustavima', rekao je Sanchez-Bermudez.

Trenutno, tim rečeno, postoje dva modela prema kojima planeti nastaju u binarnim sustavima - jedan se zove termirana fragmentacija diska, gdje postoji jedna zvijezda čiji disk u kojem se formiraju planeti postaje gravitacijski nestabilan te se razbija u dva odvojena diska. Svaki od tih diskova formira dvije zvijezde i planete koji se kreću oko njih.

Drugi se model zove turbulentna fragmentacija. Prema njemu, turbulencija u izvornom oblaku plina dovodi do dvije ili više guste koncentracije materijala koje se nezavisno urušavaju kako bi formirale zvijezde i okolne planete.

Ovi će modeli morati u obzir uzeti nedavno otkrivenu neporavnatu orbitu GJ 896Ab, što znači samo jedno - koji god model bolje replicira ovaj sustav, prihvatit će se kao vjerojatnija teorija o načinu na koji binarni sustavi funkcioniraju.