Vlada je u četvrtak prihvatila dvogodišnji plan provedbe Garancije za mlade, u svrhu bolje zapošljivosti mladih do 30. godine života i njihove brže aktivacije na tržištu rada.
Cilj je da sve osobe mlađe od 30 godina dobiju kvalitetnu ponudu za posao ili da im se omogući nastavak obrazovanja, naukovanje ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca od gubitka radnog mjesta ili prestanka formalnog obrazovanja .
Riječ je o međusektorskoj podršci mladima prilikom prelaska iz obrazovanja na tržište rada, te se očekuje da će ona omogućiti veću motiviranost mladih za traženje posla i zapošljavanje, kao i brzu nadogradnju njihovih znanja i vještina koje su stekli tijekom obrazovanja.
Plan provedbe Garancije za mlade u razdoblju od 2019. do 2020. ujedno je i pretpostavka za korištenje sredstava Inicijative za zapošljavanje mladih te sredstava Europskog socijalnog fonda namijenjenih za provedbu Garancije za mlade.
vezane vijesti
Korisnici mjera iz Garancije mogu biti mladi u dobnoj skupini do 30 godina, koje ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih.
Ministar rada Marko Pavić istaknuo je da je Garancija za mlade instrument kojim je Hrvatskoj od 2014.do 2020. na raspolaganju dvije milijarde kuna iz EU fonda, a do sada su tim sredstvima većinom financirane mjere aktivne politike zapošljavanja.
Posebno je istaknuo da je Hrvatska smanjila stopu nezaposlenosti mladih s gotovo 50 posto na 21 posto.
Prošle dvije godine u tu se svrhu investiralo preko milijardu i 200 milijuna kuna, a u planu za 2019. i 2020. je dodatnih 400 milijuna kuna.
Pavić je posebno istaknuo mjeru jačanja samozapošljavanja i pripravništvo kojom je omogućeno poslodavcima da bez ograničenja gornje visine plaće mogu dati prvu plaću mladima.
"Ako netko želi zadržati mladog inženjera, može mu dati 10.000 kuna plaće, a država će financirati pola tog iznosa iz Garancije za mlade", istaknuo je Pavić.
Po podacima EUROSTATA u 2017. godini, stopa nezaposlenosti madih u Hrvatskoj bila je među četiri najviše u EU.
Cilj je i zaustaviti iseljavanje mladih koji traže posao u inozemstvu, s obzirom da se od ulaska RH u EU, po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 6148 mladih osoba zaposlilo u inozemstvu. Mladi do 29 godina čine 28,9 posto ukupnog zapošljavanja u inozemstvu. Najveći broj ih se zaposlio u Njemačkoj, Austriji, Irskoj, Sloveniji, te Panami. Najveći broj mladih koji su se zaposlili u inozemstvu imaju završenu srednju školu (4607), dok fakultetsko obrazovanje ima 1191 osoba.
