'I sami smo bili iznenađeni rezultatima istraživanja. Dakle, nasljedna svojstva tj. geni čine 50 posto, u odnosu na 80 do 90 posto koliko se ranije procjenjivalo, a ostalih 50 posto čine različiti vanjski faktori', rekao je Avi Reichenberg, znanstvenik iz Mount Sinai Seaver, centra za istraživanje autizma. Suautori istraživanja su stručnjaci s londonskog King's Collegea i štokholmskog Karolinska instituta.

Riječ je o najvećem dosad provedenom istraživanju genetskog podrijetla autizma, koji pogađa svakog stotog stanovnika našeg planeta, navodi se u članku objavljenom u stručnom časopisu Journal of the American Medical Association. Američki statistički podaci pokazuju da u SAD-u autizam ima svaka 68. osoba.

Među vanjskim faktorima znanstvenici navode socijalno-ekonomski status roditelja, potencijalne komplikacije pri porodu, infekcije koje je imala majka i lijekove što ih je uzimala tijekom trudnoće. Istraživanje je bilo usredotočeno na prenatalno razdoblje oboljele osobe.

Znanstvenici još uvijek znaju relativno malo o autizmu te nastoje provesti što više istraživanja kako bi došli do vjerodostojnijih podataka.

Autizam je složeni biološki razvojni poremećaj mozga koji karakteriziraju slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija, te ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja. Genetika poremećaja je složena, a zasada se još ne zna koji geni su općenito odgovorni za sindrom. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima između 6.000 i 8.000 osoba s autizmom.

Pripadnici antivakcinacijskog pokreta smatraju da autizam mogu uzrokovati cjepiva korištena u dječjoj dobi, no takve su hipoteze kontroverzne i nisu utemeljene na znanstvenim dokazima.