Branimir Glavaš ponovno je u ponedjeljak na Sudu Bosne i Hercegovine ustvrdio kako je u Hrvatskoj osuđen na zatvorsku kaznu bez stvarne krivnje te kako je zapravo bio žrtvom politički motiviranog progona a njegova je obrana od prizivnog vijeća tog suda zatražila ili ukinuće potvrde prvostupanjske presude od osam godina zatvora ili pak njezino znatno smanjenje
Prizivno vijeće suda BiH pod predsjedavanjem suca Redžiba Begića razmatralo je žalbu Glavaševe obrane na presudu toga suda kojom je 20. rujna, na temelju zahtjeva hrvatskog Ministarstva pravosuđa, priznata osmogodišnja zatvorska kazna zbog ratnih zločina nad civilima u Osijeku. Tu je kaznu izrekao županijski sud u Zagrebu a potvrdio i Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Glavaš, koji se od 20. rujna nalazi u pritvoru u Sarajevu, u sudnici se pojavio u pratnji odvjetnika Nikice Gržića koji ga je i ranije zastupao. U timu Glavaševe obrane bila je i Vasvija Vidović, sarajevska odvjetnica koja je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) zastupala optuženike poput bivšeg zapovjednika Armije BiH Rasima Delića i zapovjednika obrane Srebrenice Nasera Orića
Obrazlažući zahtjev za ukidanjem izrečene zatvorske kazne odnosno njenim smanjenjem, odvjetnik Gržić pred sudskim je vijećem ustvrdio kako je zahtjev hrvatskog pravosuđa proceduralno manjkav, odnosno kako nisu bili ispunjeni uvjeti za izvršnost presude u Hrvatskoj, pa se tako prema njegovu mišljenju nisu stekli ni uvjeti da se od tijela vlasti BiH zatraži da Glavaša uputi na izdržavanje kazne.
Podsjećajući kako je njegov branjenik već upozorio da je žrtvom političkih progona, Gržić je zatražio od sudskog vijeća da kao dokaz za to u spis uvede i presliku zabilješke o razgovoru što ga je 4. veljače 2004. godine s tadašnjim dužnosnikom američkog State Departmenta Charlesom Englishem vodio Milorad Pupovac u svojstvu predsjednika saborskog odbora za manjine.
Odvjetnik je citirao dijelove zabilješke u kojoj je English naveo kako je njegova vlada zabrinuta činjenicom da su osobe poput Glavaša ‘blizu vrha vlasti’ u Hrvatskoj.
Gržić je također tražio da prizivno vijeće uzme u obzir ‘dodatne olakotne okolnosti’ za Glavaša navodeći kao osnova za to 'korektno držanje pred sudom BiH'.
Vasvija Vidović svoj je zahtjev za preinakom prvostupanjske odluke vijeća suda BiH obrazlagala nesuglasjem u kvalifikaciji kaznenog djela zbog kojega je Glavaš osuđen s člancima kaznenog zakona BiH citiranim u prvostupanjskoj presudi.
‘Presuda je ostala nerazumljiva i kontradiktorna, čime je učinjena bitna povreda odredbi kaznenog postupka’, ustvrdila je Vidović.
Sam Glavaš pred sudskim je vijećem održao višeminutni govor, u kojemu je ustvrdio kako je žrtva ‘politički upravljanog sudstva u Hrvatskoj’.
‘Ničega što sam u životu radio nemam se razloga sramiti, a posebice ne onoga što sam radio u Osijeku’, kazao je među ostalim Glavaš, ustvrdivši kako nije počinio nikakve zločine a pogotovu ne one koji mu se stavljaju na teret.
Dodao je kako posljednja zbivanja u Hrvatskoj, ‘koja pozorno prati’, pokazuju da je bio u pravu kada je tvrdio da je hrvatsko pravosuđe pod političkom kontrolom te kako se to najbolje vidi kroz uzajamna optuživanja bivših i sadašnjih dužnosnika zbog manipuliranja pravosuđem.
Kao dokaz o sprezi politike i sudstva Glavaš je sudskom vijeću podnio i preslike brojnih primjeraka hrvatskih novina u kojima je, kako tvrdi, najavljivan njegov politički i pravosudni odstrel.
Zastupnica državnog odvjetništva Jadranka Lokmić-Misirača ustvrdila je tijekom rasprave kako su sve primjedbe obrane neutemeljene te je zatražila da se one odbace, a odluka prvostupanjskog vijeća suda BiH potvrdi.
Predsjednik prizivnog vijeća, sudac Redžib Begić, najavio je kako će konačna odluka biti donesena na zatvorenom zasjedanju u zakonskom roku.
Taj rok je prema zakonima BiH petnaest dana, a ta odluka ujedno će biti pravomoćna i na nju se neće biti moguće žaliti.
