Stručnjaci iz nekoliko zemalja EU-a (Francuske, Belgije, Austrije, Švedske i Njemačke) stižu u Mađarsku u pokušaju da se zaustavi i drugo, puno veće, dapače ogromno puknuće brane koje je, kako je rekao ministar ekologije Zoltan Illes, neminovno i koje će se dogoditi u sljedećih mjesec dana
Ukoliko se obistine prognoze, šteta će biti neizmjerna, s obzirom da je milijun kubičnih metara otrovnog mulja koji se raširio nakon prvog puknuća brane dovelo do smrti sedmero osoba, stotinjak ranjenih i ogromne štete za gospodarstvo i okoliš.
Zračne slike kojima raspolažemo pokazuju da puknuće brane visoke 25 metara raste 7 cm na dan. Međutim, ministar Illes smiruje Mađare i stanovnike susjednih zemalja (naročito Slovačke, Austrije i Hrvatske) tvrdnjama da je u bazenu ostalo blata jer je zatrovana voda već iscurila. Osim toga, to blato neće se kretati tako brzo kao što je bilo s crvenim muljem nakon prvog puknuća brane. Špekulacije govore da bi napredovao samo kilometar ili dva. No strahuje se od efekta lančanog sudara pa da jedno puknuće proizvede novo.
Jučer je 1.750 osoba radilo na gradnji novog zida od 400.000 tona kamenja i zemlje, širine 25 metara i 600 metara dužine, da bi se mjesto Kolontar spasilo od posljedica novog puknuća. Zapravo, vodi se nervozna i dramatična bitka protiv vremena.
Ekipe su spremne s novih 7.000 kreveta ukoliko dođe do odluke o evakuaciji susjednog gradića Devecsera. Policija drži čitavo zagađeno područje pod opsadom. Pored toga, vode se žestoke polemike oko pitanja odgovornosti.
Španjolska havarija, vrlo slična ovoj u Mađarskoj, u mjestu Aznacollar 1998. pokazuje da je moguće obnoviti zagađena područja, ali uz enormne svote novca državne pomoći, što Mađarska nema, a što, zasad, EU ne želi dati vladi u Budimpešti.
Izgleda da tek sada Bruxelles shvaća kolika bi šteta nastala ako otrovni mulj ili blato stignu do Dunava.