Norveška je u ponedjeljak počela glasovati na parlamentarnim izborima na kojima bi trebala pobijediti desnica pod vodstvom konzervativaca uz podršku protuimigracijske populističke stranke, te smijeniti s vlasti dosadašnju vladinu koaliciju lijevog centra pod vodstvom premijera Jensa Stoltenberga
Od Laponije na Dalekom sjeveru do Osla, gotovo 2000 km južnije, birališta su otvorena za 3,64 milijuna Norvežana s pravom glasa. Prvi djelomični rezultati trebali bi biti poznati večeras u 21 sat.
Polovica od 428 mjesnih ureda koliko ih ima u Norveškoj već je otvorila glasačke urede u nedjelju kako bi olakšala zadaću biračima. Više od 842.000 ih je odabralo izjasniti se prijevremenim glasovanjem.
Ako je vjerovati ispitivanjima, glasovanje bi trebalo završiti čistom pobjedom desnice pod vodstvom Konzervativne stranke Erne Solberg (52) za koju se predviđa da će biti buduća premijerka te bogate skandinavske zemlje.
Konzervativci će vjerojatno trebali podršku Napredne stranke (FrP) koja se zalaže za strogu imigracijsku politku te podršku dviju malih stranaka desnog centra, demokršćana i liberala. Tim četirima strankama ankete su tjedan dana prije izbora davale 55 posto glasova.
U tom savezu najspornija je treća stranka po snazi, FrP.
Njezin je član bio masovni ubojica Anders Berhing Breivik koji je 2011. ubio 77 ljudi, pretežito mladih laburista na političkom skupu. FrP se nakon tog pokolja jasno distancirao od Breivikova križarskog rata protiv islamizacije Europe i multikulturalizma. Stranka je ublažila svoje izjave o "rastućoj islamizaciji", ali nije odustala od politike ograničenja useljavanja što bi, drže analitičari, moglo biti preradikalno za demokršćane i liberale.
Nasuprot desnome bloku, socijaldemokratska Radnička stranka premijera Jensa Stoltenberga i dvije njegove saveznice, Socijalistička ljevica i Stranka centra trebale bi dobiti nešto više od 38 posto glasova.
Stoltenberg, koji je zemlju vodio 2011. kada je proživjela pokolj ksenofobnog Breivika, što se smatra najvećom krizom poslijeratne Norveške, izgubio je popularnost među biračima. Analitičari drže da je tomu više razloga, od usporavanja rasta do rasipanja naftnih prihoda, ali ponajviše jer su ga se jednostavno zasitili i željni su promjena.
Jedna od glavnih svjetskih izvoznica nafte i jedna od najbogatijih zemalja svijeta, Norveška je 2012. imala rast od 3,1 posto s BDP-om od 499,7 milijarda dolara ili 99.558 dolara po stanovniku, prema Svjetskoj banci.
