Epidemiološka situacija u Europi i dalje je zabrinjavajuća, posebice zbog pojave nove varijante omikron, zbog čega dio zemalja uvodi restrikcije bez koordiniranja s ostalim članicama.

Tako je Italija, ne obavijestivši prethodno Europsku komisiju, uvela obvezu testiranja za cijepljene osobe kao uvjet za ulazak u zemlju i državljanima EU-a. Slično su napravili Portugal i Irska koji su uveli obvezu testiranja za putnike iz EU-a kao odgovor na pojavu varijante omikron.

Očekuje se da će čelnici u svojim zaključcima pozvati na daljnju koordinaciju, da se ograničenja koja se uvode radi suzbijanja pandemije temelje na objektivnim kriterijima i da ne potkopavaju jedinstveno tržište i nerazmjerno ograničavaju putovanja.

Također će istaknuti da je važno cijepiti sve, uključujući i 'booster' dozom te naglasiti borbu protiv dezinformacija i sumnjičavosti prema cijepljenju.

Čelnici EU-a će razgovarati i o pitanju obveznog cijepljenja. Za takve odluke nadležne su države članice, svaka za sebe i ne postoji neki plan na razini EU-a niti će o tome biti bilo kakve odluke. Ipak, dio zemalja razmišlja u uvođenju obveznog cijepljenja i želi čuti razmišljanja ostalih zemalja o tome.

Razgovarat će se i o tome koliko će vrijediti covid potvrde. Komisija je nedavno predložila da vrijede devet mjeseci od primanja zadnje doze, što je neka vrsta poticaja za booster dozu jer s protekom vremena zaštita od cjepiva opada.

Po drugi put zaredom na samitu će se razgovarati o rastućim cijenama energije. Prema nacrtu zaključaka, Europsko vijeće će pozvati Komisiju da analizira mogućnost dobrovoljne zajedničke nabave plina.

Čelnici će upozoriti Rusiju da će u slučaju agresije na Ukrajinu snositi teške posljedice i platiti visoku cijenu.

Novi njemački kancelar Olaf Scholz, kojemu je ovo prvi samit, rekao je po dolasku da će Europsko vijeće “naglasiti nepovredivost granica kao važnog temelja za mir u Europi”.

“Zajedno ćemo učiniti sve da se ta nepovredivost sačuva”, rekao je Scholz.

U srijedu je održan sastanak na vrhu članica EU-a i pet zemalja Istočnog partnerstva, koji je održan u sjeni napetosti zbog gomilanja ruskih snaga na granici s Ukrajinom i zategnutih odnosa s Bjelorusijom.

Bjelorusija je zamrznula sudjelovanje u Istočnom partnerstvu nakon što je EU uveo niz sankcija protiv režima Aleksandra Lukašenka zbog represije prema stanovništvu.

Nakon toga sastanka, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel upozorili su u srijedu navečer na konferenciji za novinare Rusiju da će snositi teške posljedica ako napadne Ukrajinu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je u srijedu EU da uvede sankcije prije eventualnog izbijanja sukoba.

Čelnici EU-a bi trebali donijeti i smjernice za ambiciozni Strateški kompas, viziju jačanja obrambene suradnje za sljedeće desetljeće.

Razgovarat će se o daljnjem poboljšanju odnosa s NATO-m, koji ostaje  okosnica zajedničke obrane za one države članice EU-a koje su njegove članice. U ožujku sljedeće godine očekuje se usvajanje Strateškog kompasa.

Nakon završetka Europskog vijeća, održat će se samit europodručja u inkluzivnom formatu na kojem će se razgovarati o gospodarskoj situaciji i najnovijem razvoju događaja u vezi s s bankovnom unijom i unijom tržišta kapitala.