Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u četvrtak je objasnila da se pojedini općeobrazovni predmeti u dualnom obrazovanju u srednjim strukovnim školama zadržavaju, a dio ih ulazi u strukovne predmete, za koje će se nastavnici moći prekvalificirati unutar svoje struke
Zadržavaju se hrvatski, strani jezik i matematika, a umjesto povijesti kao općeobrazovnog predmeta, npr. staklari uče povijest staklarstva, za što se mogu doškolovati nastavnici povijesti, pojasnila je ministrica u Facebook live videu, koji je objavljen u četvrtak na temu dualnog obrazovanja, ovogodišnje novosti u strukovnim školama.
Nastavnicima općeobrazovnih predmeta koji nemaju punu satnicu ponudit će se dodatno obrazovanje za strukovne predmete koji su im bliski.
Ministrica pojašnjava da se zadržava klasični i jedinstveni model obrazovanja kojima je samo dodan dualni model. Taj se novi model u ovom trenutku provodi u 11 škola u Hrvatskoj za ukupno četiri zanimanja - dimnjačar, staklar, prodavač i kozmetičar.
vezane vijesti
Što se tiče općeobrazovnih predmeta, oni u strukovnim školama općenito nisu zastupljeni kao u gimnazijama, no svi imaju hrvatski, strani jezik i matematiku, a kozmetičari, primjerice, imaju još i biologiju, kemiju i fiziku.
U u dualnom obrazovanju dimnjačara više nema kemije, no ona se zadržava u strukovnom dijelu obrazovanja, u dimnjačarstvu. Tu je i ekologija kao dio biologije, kaže ministrica objašnjavajući u kojem smjeru bi se ponudile prekvalifikacije nastavnicima tih predmeta.
Eventualnu prekvalifikaciju objasnila je i na primjeru profesora povijesti s obzirom da povijest u obrazovanju staklara više nije općeobrazovni predmet.
No, budući staklari će učiti povijest staklarstva, dizajn i likovno izražavanje u kojima će, kaže ministrica, biti mjesta za one koji se žele cjeloživotno obrazovati, odnosno prekvalificirati.
U dualnom obrazovnom programu prodavača i kozmetičara učit će se komunikologija u strukovnom dijelu, za čije se podučavanje također mogu prekvalificirati nastavnici.
Što se tiče vjeronauka, on je u svim osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj izborni predmet temeljem međudržavnog sporazuma potpisanog krajem '90-ih godina. Mi ništa ne oduzimamo niti dodajemo kod tog predmeta, kaže ministrica.
Poručuje i da svi prijašnji modeli ostaju, a dodatni dualni model uvodi se samo na onim područjima gdje za njega postoji izraziti interes. Riječ je o interesu poslodavaca koji za takav oblik obrazovanja moraju osigurati praksu, ali i interesu škola i učenika koji su istovremeno i radnici.
Pomoću dualnog modela obrazovanja poslodavci mogu po prvi put direktno utjecati na same programe i njihovu kvalitetu, poručuje ministrica Divjak.
