Ako Ustavni sud na Mesićev zahtjev ocijeni da Zakon o kriznom nametu nije ustavan, građanima novac neće biti vraćen, osim ako pojedinci ne podignu privatne tužbe
Ustavni sud, naime, nema obvezu otkloniti štetu i posljedice Zakona u slučaju da on padne. Građanima će novac biti vraćen ako njegov povrat budu zahtijevali tužbom protiv države.
Iz Vlade je u proteklih desetak dana jasno poručeno da će se građanima vratiti oduzeto ako privremeni zakon padne. Međutim, ukoliko se cijela situacija oko kriznog poreza razvije u smjeru njegova ukidanja, Vlada nema nikakvu obavezu samostalno pristupiti povratu prikupljenih novaca iz neto prihoda radnika i umirovljenika.
Samim zahtjevom predsjednika Republike, oduzeti porez ne mora nikome biti vraćen jer predsjednik Republike ne zastupa nijednu oštećenu grupaciju, on je samo nositelj legitimiteta i državne vlasti izabran neposredno na predsjedničkim izborima.
'Pravilo je da svatko tko je oštećen pojedinačnim aktom utvrđuje svoje pravo', rekao je za Novi list odvjetnik Veljko Miljević. Miljević smatra da bi zato, ukidanjem spornog zakona, moglo doći do poplave tužbi za nadoknadu štete. Pravosuđe već sada grca pod teretom neriješenih sporova i višegodišnjih parnica.
Takvi radni sporovi vode se više godina, a država, koja je u ovom slučaju poslodavac, nakon gubitka spora treba platiti i sudske troškove. I u slučaju eventualnog pada kriznog poreza, i masovnih tužbi – a teoretski – tužbu bi moglo pokrenuti gotovo 1,5 milijuna građana, troškovi postupka išli bi na teret proračuna.