Hrvatska je donedavno bila jedina zemlja Europske unije koja je oboljele od ove teške neurološke bolesti liječila prema starom, ekonomski neprihvatljivom modelu
Okruglim stolom 'Liječenje multiple skleroze u Hrvatskoj - jesmo li bliže cilju?', Savez društava multiple skleroze Hrvatske obilježio je Svjetski dan multiple skleroze. Na okruglom stolu istaknuta je važnost promjene smjernica liječenja bolesti nakon više od 20 godina te važnost osnutka registra oboljelih od multiple skleroze koji nepostoji u Hrvatskoj.
Nakon godinu dana kampanje 'Je li liječenje MS-a lutrija?' uspješno su ukinute 20 godina stare smjernice za liječenje multiple skleroze, a novima se Hrvatska približila europskim standardima liječenja. Hrvatska je, naime, donedavno bila jedina zemlja Europske unije koja je pacijente liječila prema starom, ekonomski neprihvatljivom modelu.
Drugi najčešći oblik invaliditeta
Na obilježavanju Svjetskog dana multiple skleroze neurolozi prof. dr. sc Mario Habek i dr. sc Tereza Gabelić iz KBC-a Zagreb istaknuli su važnost novih smjernica liječenja jer nakon 20 godina mogu liječiti više osoba u ranijoj fazi, što značajno odgađa invaliditet.
Naime, multipla skleroza drugi je najčešći uzrok invaliditeta, odmah iza prometnih nesreća. Istaknuli su kako se u Hrvatskoj dosad liječilo samo 25 posto pacijenata s multiplom sklerozom. Nakon primjene novih smjernica očekuje se da će broj pravodobnih liječenja narasti na 75 posto pacijenata.
Neurolozi su podržali potrebu za osnutkom Nacionalnog registra oboljelih u sklopu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Na okruglom stolu okupljeni su pomoću MS Glove VR Experience, posebno dizajnirane rukavice spojene s virtualnom stvarnošću, mogli vidjeti i osjetiti kako je živjeti s multiplom sklerozom.
Predstavljeni su i rezultati oline ankete koju je šest mjeseci od uvođenja smjernica u studenom prošle godine Savez društava multiple skleroze Hrvatske proveo među 330 od 6200 oboljelih, koliko ih ima u Hrvatskoj.
Polovica ispitanih još nije primijetila promjene
Rezultati istraživanja pokazuju da gotovo 46 posto ispitanika najvažnijim smatra ukidanje diskriminirajućeg kriterija prema kojem je bolest trebala trajati najmanje godinu dana prije uključivanja u terapiju. No unatoč ukidanju diskriminirajućih kriterija - dob do 55 godina starosti, trajanje bolesti najmanje godinu dana te dva liječena pogoršanja u dvije godine - gotovo polovica oboljelih, njih 49,49 posto, nije osjetila promjenu smjernica u svojem liječenju.
Istovremeno 30 posto ispitanika smatra da će im nove smjernice omogućiti raniji početak liječenja, 28 posto očekuje manji invaliditet, a njih 29 posto smatra da će im nove smjernice omogućiti dulje očuvanje radne sposobnosti. Čak 73 posto ispitanika smatra da će nove smjernice omogućiti poboljšano liječenje osoba s progresivnim oblikom bolesti.