Prema izvještaju agencije France Presse, danas će europski ministri financija održati sastanak na kojem će raspravljati o sredstvima MMF- namijenjenima eurozoni. Scenarij bi se trebao odvijati na sljedeći način – članice eurozone i ostale članice EU trebale bi kroz oblik bilateralnih zajmova prepustiti MMF-u iznos do 200 milijardi eura. Zatim bi MMF posuđivao članicama u krizi te tako potaknuo ostale zemlje u razvoju da sudjeluju u njegovoj dokapitalizaciji. Iako se iznosima koje će pojedina članica prepustiti MMF-u još uvijek nagađa, zna se da je jedino Velika Britanija odbila sudjelovati.

Jedna od novih odluka iz Bruxellesa je osnivanje Europskog mehanizma stabilnosti, koji bi sa svojih 500 milijardi eura kao početnom vrijednošću trebao zamijeniti EFSF sredinom sljedeće godine. Njegova uloga je da prije svega ubrza donošenje odluka jer za razliku od stabilizacijskog fonda, čije djelovanje zahtijeva glas svih članica, novi mehanizam trebao bi biti operativan po glasovima većine.

Što se tiče novog međudržavnog sporazuma o monetarnoj disciplini, koji donosi novo 'zlatno pravilo' o financijskoj ravnoteži svake članice te predviđa automatske sankcije za sve one koji ga ne poštuju, dogovor bi se mogao završiti krajem siječnja, s konačnim potpisivanjem sporazuma krajem ožujka sljedeće godine. Velika Britanija će na tim dogovorima, koji počinju sutra u Bruxellesu, sudjelovati u funkciji promatrača, a valja vidjeti hoće li ta pozicija ublažiti novi verbalni rat Pariza i Londona oko utjecaja u EU.

U situaciji u kojoj je prijetnja o spuštanju ocjene čitavoj eurozoni još itekako aktualna, europskim birokratima bitno je skraćen rok za implementiranje novih mjera koje bi trebale razuvjeriti financijska tržišta. Zasad, glavni pomak je strukturalan, a ide prema tome da se odluke mogu donositi većinski a ne jednoglasno kao dosad