Europski sud za ljudska prava proglasio se nenadležnim za razmatranje slovenske tužbe protiv Hrvatske, a vezano za potraživanja nekadašnje Ljubljanske banke Zagreb prema hrvatskim tvrtkama koje je kreditirala u vrijeme zajedničke države SFRJ
U svom je obrazloženju sud naveo kako Sloveniji nije dozvoljeno braniti prava Ljubljanske banke u međudržavnoj prijavi zato što Ljubljanska banka nije imala pravni temelj sama podnijeti pojedinačnu prijavu, a ona to nije imala zato što se ne smatra 'nevladinom organizacijom'.
'Članak 33. Konvencije (međudržavne prijave) ne dopušta vladi podnositeljici zahtjeva (Slovenija, op. a.) braniti prava pravne osobe koja se nije kvalificirala kao 'nevladina organizacija' (Ljubljanska banka, op. a.) i koja stoga ne bi imala pravo podnijeti pojedinačnu prijavu prema članku 34. Kako Ljubljanska banka nije 'nevladina organizacija' u smislu članka 34., nije imala pravni temelj za podnošenje pojedinačnog zahtjeva. Sukladno tome, članak 33. nije ovlastio Sud da razmatra međudržavnu prijavu koja navodi kršenje bilo kojeg prava iz Konvencije u vezi s ovom pravnom osobom. Sud stoga nije nadležan za razmatranje ovog slučaja', piše u odluci Europskog suda za ljudska prava.
vezane vijesti
Slovenija je tužbu podnijela 15. rujna 2016., s tezom da su hrvatski sudovi Ljubljanskoj banci sistematski onemogućavali da dođe do svojih potraživanja prema hrvatskim poduzećima, onemogućivši joj tako da dođe do svojih sredstava, odnosno imovine. Uz to u tužbi se tvrdi da su se u sudske postupke uplitali predstavnici hrvatske vlasti, što Hrvatska negira i tvrdi da je sud nenadležan za taj predmet s obzirom da je NLB bila u vlasništvu slovenske države te da nije slučaj o kršenju ljudskih prava pojedinaca.
Kako je neki dan navela Slovenska tiskovna agencija, potraživanja Ljubljanske banke iz vremena bivše SFRJ kad je ta banka, kako se procjenjuje, bila jedna od najvećih kreditnih ustanova u bivšoj državi te kreditirala brojne hrvatske tvrtke, prema tužbenom predmetu iznose 429 milijuna eura na dan kad je tužba podnesena sudu u Strasbourgu.
Slovenija je tužbenim zahtjevom željela argumentirati tezu da su hrvatske sudbene i izvršne vlasti "sustavnim i arbitrarnim postupcima" tadašnju banku prikratile za ostvarivanje imovinskih prava, te na taj način "kršile europski pravni poredak koji izvire iz europske konvencije u ljudskim pravima, a koji obvezuje i Hrvatsku", navodi Slovenska tiskovna agencija STA.
Odluku Europskog suda za ljudska prava možete pročitati u nastavku:
