Europska unija do sada nije uspjela povećati stopu deportacija tražitelja azila koji su dobili odbijenicu. Portal Euronews sad je dobio uvid u non-paper dokument u kojem skupina 17 europskih zemalja poziva na promjenu paradigme u migracijskoj politici, kako bi se osiguralo da tražitelji azila čiji su zahtjevi odbijeni doista i budu vraćeni u svoje matične zemlje
'Ljudi bez prava na ostanak moraju biti pozvani na odgovornost. Nova pravna osnova mora jasno definirati njihove obveze i dužnosti', piše u neslužbenom dokumentu, koji je Euronews dobio na uvid.
Nesuradnja mora imati posljedice i biti sankcionirana, a vlade se mora poticati da provode deportacije uz puno poštivanje temeljnih prava, piše dalje u dokumentu čiji su inicijatori Austrija i Nizozemska, a koji su podržale i Hrvatska, Češka, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Litva, Luksemburg, Malta, Slovačka i Švedska. Dokument su potpisale i Norveška i Švicarska, dvije zemlje koje nisu članice EU-a, ali su dio Schengena.
vezane vijesti
Novi okvir koji odgovara stvarnim izazovima
Skupina traži od Europske komisije da se s tim pitanjem pozabavi 'ekspeditivno' i predloži 'suvremeni okvir, koji odgovara stvarnim izazovima i razvoju', nadovezujući se na rasprave na sastanku radne skupine u lipnju.
Na tom sastanku izneseno je nekoliko ideja za rješavanje niske stope efektivnih deportacija u bloku, koja se tvrdoglavo kreće oko 30 posto bez značajnih promjena.
Između ostalog predloženo je korištenje trgovinske i vizne politike kao 'poluge' za prisiljavanje matičnih zemalja da natrag prime svoje državljane nakon što im se odbije zahtjev za azil. Upravo taj nedostatak suradnje naveden je kao glavni razlog za nisku stopu deportacija.
Lipanjski sastanak također je predložio uspostavu 'zajedničke europske odluke o vraćanju', kako bi se riješio još jedan problem. Države članice ponekad ne priznaju naloge za vraćanje koje je izdala druga država članica.
Ti konkretni prijedlozi, međutim, nisu spomenuti u novom non-paperu, koji uglavnom služi kao poziv Komisiji na djelovanje i prikaz snažne političke potpore. Skupina od 17 zemalja obuhvaća sve regije Europe, od Skandinavije do Mediterana, te vlade od tvrde desnice do lijevog centra.
Migracije sve važnija tema
Poziv dolazi uoči sastanka ministara unutarnjih poslova u Luksemburgu u četvrtak, koji je ujedno i prvi sastanak takve vrste otkako je Njemačka ponovno uvela kontrole na svojim kopnenim granicama, Mađarska zaprijetila da će instrumentalizirati ilegalne migrante protiv Belgije, a Nizozemska zatražila izlazak iz sustava azila Europske unije.
Tema migracija bi također trebala biti na dnevnom redu dvodnevnog samita čelnika EU-a sljedeći tjedan.
Ovakav razvoj događaja izazvao je ozbiljnu zabrinutost oko održivosti šengenskog prostora i Novog pakta o migracijama i azilu, zakonodavne izmjene koju je blok dovršio u svibnju.
Novi pakt predviđa odredbe za povećanje stope vraćanja, ali, kao što se u non-paperu navodi, države članice žele poseban dio zakona koji bi se bavio pitanjem deportacija.
Komisija je 2018. predstavila novi okvir za deportacije, poznat kao Direktiva o povratku, ali nikada nije stigao do glasanja u Europskom parlamentu.
U smjernicama za svoj drugi mandat, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećala je 'novi zajednički pristup vraćanjima, s novim zakonodavnim okvirom koji će ubrzati i pojednostaviti proces, osigurati da se povratak odvija na dostojanstven način, digitalizirati slučaj upravljanja i osigurati da se odluke o povratku međusobno priznaju diljem Europe'.
