'Pratit ću raspravu, ali radije bi sudjelovala u tome da mogu otkloniti eventualne neistine koje će biti iznesene o meni. Voljela bih da sam ja tamo, da mogu odgovarati na određena pitanja. Plediram da se rasprava vodi stručno, argumentirano, da se raspravlja o mom programu i kvalifikacijama', poručila je Đurđević.

'Sa svim svojim dosadašnjim dostignućima u svom životu stavila sam se državnim institucijama na raspolaganje. Moja profesionalna savjest nije mi dopuštala da odbijem prijedlog predsjednika Republike Hrvatske, samo je on taj koji može predložiti predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske', rekla je Đurđević na N1.

U Zakonu je bilo jasno naznačeno da se javni poziv mora raspisati zu roku od 6 mjeseci prije isteka mandata, i nije navedeno da se može ponavljati. Tek je Ustavni sud u svojoj odluci naveo da je moguće ponavljati javni poziv i to je odluka koju mi moramo poštovati, rekla je Đurđević.

'Ne samo da je Ustavni sud bio podijeljen, kao i naši stručnjaci, nego je i u samoj odluci izričito bilo rečeno da nije jasno prema zakonskom tekstu treba li se poziv ponavljati ili ne. Jasno je da je Ustavni sud tek u svojoj odluci omogućio ponavljanje postupka. Zbog dugotrajnosti postupka mislim da to nije dobro, jer omogućava da je moguće da će nastupiti ustavna kriza, ako konkretno ja ne budem izabrana, jer neće na vrijeme biti izabran predsjednik Vrhovnog suda', rekla je Đurđević.

Imat ćete na čelu sudbene vlasti osobu koja je postavljena službenim aktom osobe koja više nije na čelu, dodala je.

Ako do 15.7. ne bude izabran predsjednik Vrhovnog suda, imat ćemo neustavnu situaciju. Bez obzira na repetitivnost poziva, tijela koja biraju, a to je Sabor, dužna su provesti proceduru u zakonskom roku. Znači, 15.7. prvi put će se dogoditi, ako ja ne budem izabrana, da Hrvatska nema čelnu osobu sudbene vlasti, objasnila je Đurđević.

Dodala je da je od početka govorila da se radi o političkoj odluci, jer osobu na čelo Vrhovnog suda biraju ljudi iz politike, ali da to ne znači da je politika utjecala na izbor.

Svi su ostali zaprepašteni notornom činjenicom da u zapadnim demokracijama parlament taj koji bira suce, imate tri grane vlasti, svaka kontrolira drugu granu vlasti, a bira ih narod, prema tome, i sudstvo bira narod, jer ga biraju druge dvije grane vlasti koje su neposredno izabrane od strane naroda. To je bilo nužno reći, jer su se kod nas pojavile ideje da bi sudstvo, zadnju granu demokracije, ukinuli. Bio je prijedlog zamjenika predsjednika, Marina Mrčele, da suci sami biraju svoga predsjednika, čak je to usporedio s Ustavnim sudom, a sve suce Ustavnog suda bira Sabor, objasnila je svoj stav.

Ne možete imati vladavinu prava bez demokratskog elementa i mogućnosti naroda da utječe na sve grane vlasti. To je omogućeno jedino kroz izbor predsjednika Vrhovnog suda, rekla je Đurđević.