Kroz granični prijelaz Narva svakodnevno prelazi nacionalna ruska manjina u Estoniji. Egert Belitšev, glavni ravnatelj estonske policije i granične straže, upozorava da bi to mogao biti sljedeći Putinov teritorijalni cilj, a Europa zatvara oči pred ovim problemom
Snijegom prekriven granični most između dviju srednjovjekovnih tvrđava u dijelu Estonije s dosta ruskog stanovništva mogao bi biti mjesto na kojem počinje treći svjetski rat, piše Politico.
Grad Narva, stiješnjen uz estonsku granicu s Rusijom, bio je u središtu napora da se odupre, kako tvrdi, gotovo stalnim provokacijama iz Moskve — od ometanja satelitske navigacije do otimanja plutača za označavanje granice, urlajuće propagande, nadzornih bespilotnih letjelica i zujanja balona, označenih slovom 'Z' ruskih oružanih snaga.
'Ne namjeravamo započeti treći svjetski rat, ali vidimo stalne pokušaje da nas se isprovocira da učinimo nešto što bi imalo veći učinak', rekao je Egert Belitšev, glavni ravnatelj estonske policije i granične straže.
Otprilike četvrtina estonskog stanovništva od 1,4 milijuna njih etnički su Rusi. Većina ima estonsko državljanstvo i osjeća blisku vezu s Estonijom, ali Kremlj je majstor iskorištavanja razlika kako bi igrao posebnu ulogu u zaštiti ruske dijaspore. Isto je učinjeno u Gruziji i Moldaviji, a to je bio izgovor i za invaziju na Ukrajinu.
Belitšev se brine da bi Kremlj mogao igrati na istu kartu i pokušati zauzeti istočnu Estoniju zbog velike populacije etničkih Rusa, a zatim izazvati NATO da pokrene globalni rat kao odgovor. Nereagiranje bi pokazalo da je NATO-ova odredba o zajedničkoj obrani u članku 5. - besmislena.
Ruski predsjednik Vladimir Putin čak je sugerirao 2022. godine, nedugo nakon što je Moskva pokrenula svoj sveopći rat protiv Ukrajine, da je Narva povijesno dio Rusije.
Taj treći po veličini grad u Estoniji bliži je Sankt Peterburgu nego Tallinnu. Od oko 56.000 stanovnika, 96 posto govori ruski, a trećina ima rusku putovnicu. Opisujući ga kao 'kraj slobodnog svijeta', Belitšev ne misli da su estonski saveznici u NATO-u spremni na ono što bi se ondje moglo dogoditi.
Oko 900 britanskih vojnika raspoređeno je u zemlji kao dio multinacionalnih NATO-vih snaga u zračnoj bazi Tapa zapadno od Tallinna. Francuska tamo također ima trupe, a britanska vlada obećala je staviti svoj borbeni tim 4. brigade u pripravnost za brzo raspoređivanje. NATO je stvorio borbene skupine u većini istočnih zemalja članica, a planira proširiti ih u Latviji i Litvi. To se nije dogodilo u Estoniji zbog manjka snaga u britanskoj vojsci jer ima samo dvije oklopne brigade na raspolaganju.
Ako bi Rusija izvršila napad, malo je vjerojatno da bi NATO-ve snage u Tapi, dopunjene estonskim vojskom od 7700 ljudi (43.000 u slučaju rata), imale dovoljno vatrene moći da odbiju ofenzivu.
Štoviše, nedavni posjet belgijskog izaslanstva bio je usredotočen na to kako evakuirati svoje državljane, zanemarujući ozbiljnu raspravu o tome kako se trupe mogu brzo poslati da brane Baltik, rekao je Belitšev.
Zapad ne shvaća ozbiljnost situacije
'Mislim da nisu svjesni stanja u onolikoj mjeri u kolikoj smo mi', rekao je o saveznicima svoje zemlje.
'Nisu ozbiljno shvatili 2008. (kada je Rusija napala Gruziju), niti 2014. (kada je Krim pripojen), a niti sada...', zaključio je.
Najmanja baltička država već sada troši 3,4 posto svog BDP-a na obranu, a iduće godine planira taj udio povećati na 3,7 posto, daleko ispred većih zemalja EU-a.
Glavni grad Tallinn je u strahu što će se dogoditi kada se završi rat u Ukrajini i hoće li Rusija iskoristiti pauzu da ih napadne. Ta prijetnja čini kontrolu granice još važnijom.
'Kada dođe do invazije, već je prekasno. Moramo proučiti sustav ranog upozoravanja i unaprijed biti jasni da ćemo odmah reagirati ako prva osoba prijeđe granicu', rekao je estonski ministar obrane Hanno Pevkur u Tallinnu.
Belitšev je ispričao da je plan tehnologijom nadzora pokriti svaki metar estonske granice s Rusijom od 338 kilometara. Međutim takav poduhvat nije jednostavan ni u jednom aspektu.
Estonci grade višemilijunski sustav obrane
Prvo, tu je dionica duga 77 kilometara duž rijeke Narve. Rusko uklanjanje graničnih dronova ovog ljeta uzrokovalo je porast upada na estonski teritorij s 18 u prethodne dvije godine na čak 96 ove godine.
Bez plutajućih oznaka, estonski čuvari imaju problema s razlikovanjem slučajnih upadača i drskih pokušaja proboja u EU. Rusko blokiranje GPS signala u tom području također otežava praćenje zrakoplova i bespilotnih letjelica te otkrivanje krijumčara, a i onemogućuje stražarima da točno odrede lokacije u divljini.
Južno od Narve, granica se proteže 126 kilometara kroz jezero Peipus, nakon čega vijuga prema jugu još 136 kilometara kroz dva cestovna prijelaza Koidula i Luhhamaa. Dok vlažni teren predstavlja prirodnu barijeru ljeti, otvrdne na niskim temperaturama.
Program vrijedan 157 milijuna eura usmjeren je na jačanje granične zaštite u Narvi. Belitšev je rekao da Estonija gradi ono što on naziva 'zidom za bespilotne letjelice' koji koristi digitalne sustave za blokiranje neprijateljskih bespilotnih letjelica.
Plan je također angažirati policijsku pričuvu od 1000 pripadnika sigurnosnog osoblja diljem zemlje kao potporu u slučaju eskalacije, uz 29.000 volontera koji već treniraju u sklopu Estonske obrambene lige.
Izvršna direktorica gradskog muzeja Maria Smorzhevskikh-Smirnova rekla je da je teško boriti se protiv informacijskog rata Moskve. Ove godine našla se na udaru na internetu zbog pokretanja izložbe pod nazivom 'Narva 44' o sovjetskom uništenju pograničnog grada tijekom Drugoga svjetskog rata.
Kremlj za razaranje okrivljuje njemačke trupe u povlačenju, rekla je, ali fotografije pokazuju drugačiju priču.
Izložba je naljutila lokalno vijeće Narve. Tim Smorzhevskikh-Smirnove postavio je transparent 'Putin je ratni zločinac' na stranu tvrđave okrenutu Rusiji, što je izazvalo kritike.
Redovi na graničnom prijelazu
Na graničnom prijelazu dugačak je red te vijuga prema gradskom trgu dok stotine čekaju na snijegu na ulazak u Rusiju. Putnici koji prelaze dugačku zaleđenu stazu preko mosta prema Rusiji, mnogi vukući velike kofere na kotrljanje, stenju na ruskom da su ih estonske vlasti prisilile satima čekati zbog opsežnih izlaznih provjera.
Belitšev je okrivio Ruse za stvaranje problema u prometu kako bi njegov tim izgledao loše i potaknuo loše osjećaje, ali je dodao da nije njegov posao olakšavati tranzit do države 'agresora'.
'Ako želite ući u Rusiju, to ne bi trebalo biti ugodno', poručio je.