Zahtjev, koji proizlazi iz dugogodišnje kontroverze između Bruxellesa i Rima, mogao bi izazvati trvenja između Vatikana i nove talijanske desničarske vlade.

Crkvena imovina, koja uključuje privatne klinike, hotele, smještaj s doručkom i pansione, dugi je niz godina uživala status oslobođenja od plaćanja poreza sve dok su u dijelu stanovali svećenici ili časne sestre ili je imala kapelu ili prostoriju za molitvu - stvarajući tako poreznu rupu.

Dokument Ministarstva financija iz 2011. procijenio je gubitak prihoda od tog aranžmana u vrijednosti od oko 100 milijuna eura godišnje.

Nakon istrage Europske komisije, Italija je 2012. ograničila izuzeće od poreza na "isključivo nekomercijalne" strukture u vlasništvu Crkve i drugih neprofitnih institucija.

Iste godine Bruxelles je presudio da su talijanska porezna izuzeća za nekomercijalne subjekte koji su se bavili društvenim djelatnostima između 2006. i 2011. kršila pravila EU-a o državnim potporama.

Od Italije bi se inače tražio povrat nezakonite pomoći, no Komisija je prihvatila argument Rima da je to praktički nemoguće zbog zastarjelih zemljišnih knjiga.

Sud pravde EU-a djelomično je poništio tu odluku 2018. godine, prisilivši izvršnu vlast EU-a da izda nalog u petak da traži novac.

Komisija je rekla da bi Italija to mogla učiniti korištenjem podataka iz prijava poreza na nekretnine i nadopuniti ih drugim instrumentima.

"Povrat nije potreban kada se potpora dodjeljuje za negospodarske aktivnosti" ili kada se radi o maloj pomoći, stoji u priopćenju izvršne vlasti EU-a.

Premijerka Giorgia Meloni, koja je u siječnju imala "srdačan" susret s papom Franjom, uvjerena je konzervativka i braniteljica kršćanskih vrijednosti.