Ivo Josipović kandidira se za drugi mandat, a izazivaju ga Kolinda Grabar Kitarović (HDZ), Milan Kujundžić (Hrvatska zora), Ivan Rude (nezavisni), Anto Đapić (DESNO), don Ivan Grubišić Ivan Bavčević (nezavisni), novinarka Iva Anzulović, arhitekt Ivan Valek, bivši Tuđmanov savjetnik za unutarnju politiku te majstor karatea i pjesnik Valpovčanin Tomislav Šutalo, zviždačica Vesna Balenović te student i aktivist inicijative Živi zid Ivan Vilibor Sinčić. Pretkampanja se za sada svodi na međusobna omalovažavanja i cinizam kojim se kandidati časte i uvjeravaju koliko je tko manje vrijedan i nesposoban, ali ne serviraju istim žarom svoju viziju rada na Pantovčaku gdje bi trebali biti zaduženi za, u okviru ustavnih ovlasti predsjednika: a) predstavljanje i zastupanje države u zemlji i inozemstvu; b) brigu za redovito i usklađeno djelovanje i za stabilnost državne vlasti; c) odgovaranje za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države.

Preuveličavanje zakonskih predsjedničkih ovlasti nije novost, jer smo i ranije svjedočili istoj pojavi. I prvi krug kampanje 2009. godine, podsjetio je vojni analitičar Igor Tabak u svom tekstu objavljenom na portalu Obris i web portalu zaklade Heinrich Boell, obilježilo je temeljito nesnalaženje pojedinih kandidata u opsegu ovlasti konkretne dužnosti za koju se natječu.

'Pretežito se pričalo o načelnim stavovima, o gospodarstvu i nizu tema koje baš i nisu u domeni predsjednika Republike Hrvatske. Pitanja iz domene sigurnosti i obrane praktički nisu dirana, osim površnih referenci na hrvatske snage u Afganistanu, vojne nekretnine i status ratne luke Lora. Drugi krug izbora koncentrira se na samo dva kandidata, a više sati njihovih javnih sučeljavanja dalo je bolji uvid u poražavajuću upućenost budućeg predsjednika u pitanja sigurnosti i obrane zemlje', ocijenio je Tabak.

To se osobito vidjelo u drugom krugu kada su na sceni ostali samo Ivo Josipović i Milan Bandić, koji su govorili o svemu što bi htjeli raditi kada stignu na Pantovčak, ali bez realnog temelja za takve tvrdnje u ustavnim ovlastima predsjednika nakon što je krug djelovanja te funkcije daleko umanjen ustavnim promjenama 2000. i 2001. godine kada je, nakon dva mandata Franje Tuđmana, na njegovo mjesto došao Stjepan Mesić, kojeg nije resio epitet izbornog favorita. Predizborne ankete prednost su davale kandidatima HDZ-a i koalicije SDP-HSLS-a Mati Graniću i Draženu Budiši. No, u drugi krug su ušli Mesić i Budiša.

'Zanimljivo je da se ni jedan od kandidata predsjedničkih izbora 2010. nije izjasnio o problemima ustroja sigurnosnih službi koje bi tako rado koristili. Naime, iako propisi RH govore o samo dvije sigurnosne službe u državi, u praksi nije jasno riješen status namjenske uprave, takozvana VII. uprava, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, koja ponekad figurira kao treća služba. Što se sektora obrane tiče, ni jedan od dvojice kandidata nije do kraja siguran tko su točno konkretne osobe koje ondje obnašaju visoke dužnosti. Dok gospodin Josipović smatra generala Lucića zapovjednikom Hrvatske kopnene vojske, gospodin Bandić o pravoj osobi zapovjednika HKoV zna sve osim njegova imena i prezimena. Jednako tako, kadrovska se pitanja u obrani promatraju potpuno politički', podsjeća Tabak na prošlu kampanju.

Predsjedničke ovlasti određuje Ustav u nizu članaka u kojima se govori o predstavljanju RH u inozemstvu, brizi za redovito djelovanje te stabilnost vlasti, obrani neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države, sudjelovanju u provođenju vanjske politike, sudjelovanju u osnivanju diplomatskih misija i njihovom kadrovskom popunjavanju, primanju vjerodajnica i opozivnih pisama stranih diplomata. Kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga predsjednik, koji u skladu sa zakonom imenuje i razrješava vojne zapovjednike, objavljuje rat i sklapa mir, a uz supotpis predsjednika Vlade može narediti uporabu Oružanih snaga i van ratnoga stanja. Predsjednik RH i Vlada zajedno usmjeravaju rad sigurnosnih službi te supotpisuju imenovanja njihovih čelnika. Predsjednik samostalno može odabrati svoje savjetnike čija imenovanje ne smiju kršiti trodiobu vlasti.