Kako je pojasnio predlagatelj, Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), cilj izmjena su bolja regulacija i nadziranje zapošljavanja strane radne snage u svrhu njihove zaštite, ali i omogućavanja njihovog zapošljavanja poslodavcima kojima ta radna snaga stvarno treba, osobito ona kvalificirana.

Iz MUP-a navode da podaci ukazuju na stalno povećanje broja izdanih dozvola za boravak i rad.

Iako je zakon u savjetovanju tek dva dana, a potreba za radnom snagom ogromna, broj onih koji su iznijeli svoje mišljenje o njemu vrlo je skroman. Tek desetak što pravnih, što fizičkih osoba dalo je svoj komentar/prijedlog. Je li razlog tome poslovično slaba zainteresiranost za komentiranje propisa u savjetovanju ili su njihove zahtjeve ranije artikulirale različite interesne udruge, može se nagađati.

No od onih koji su se javili neki smatraju da bi znanje osnova hrvatskog jezika trebala biti obaveza prvenstveno zbog sigurnosti svih radnika, a napose u građevini.

'Bez znanja hrvatskog jezika na poslovima s posebnim uvjetima rada stranim radnicima treba zabraniti raditi dok ne nauče hrvatski jezik. Ili neka rade, ali da država bude odgovorna i kažnjena što je dopustila stranim radnicima da obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada', piše tako Damir Antonić.

Smatra i da ih prilikom osposobljavanja za rad na siguran način treba upoznati sa zakonima i pravilnicima vezanim za zaštitu na radu i njihovim pravima koja su navedena u tim zakonima.

'Kako to objasniti bez znanja jezika, bez službenog prevoditelja, a rad prevoditelja se plaća', pita se Antonić i dodaje da je poznavanje jezika ključno.

Problemi s EU plavom kartom i zdravstvenim osiguranjem

Luka Žmak pak ne podržava donošenje ovog zakona jer smatra da će 'ograničavati rast plaća i pogodovati isključivo poslodavcima koji nisu spremni dovoljno platiti domaćeg radnika'. Također, smatra da će to doprinijeti 'kulturološkom razdoru hrvatskog društva'.

Ima i onih koji podržavaju izmjene zakona jer smatraju da će pridonijeti poboljšanju procedure za dobivanje vize ili dozvole boravka. Neki pak smatraju da je velik problem s EU plavom kartom, koja služi za zapošljavanje visokokvalificirane radne snage, to da ne možete imati zdravstveno osiguranje za svoju obitelj, već ga morate dodatno plaćati.

Tu kao problem Kristina T. navodi i problem upisa djeteta u vrtić.

'Ako imate samo boravište, a ne prebivalište, trebate platiti punu ekonomsku cijenu', navela je. Stoga smatra da se boravište i prebivalište treba izjednačiti kako se mogla platiti ekonomska cijena vrtića.

Konkretnih problema ima još, pa tako Lejla Barić sugerira da se napravi dodatna distinkcija u određenim pravima kada je riječ o braku s hrvatskim državljaninom i da to treba bolje definirati.

'Naime kao bračni drug s privremenim boravkom ne možete koristiti, primjerice, zdravstveno osiguranje supruga, čak iako ste u drugom stanju, jer imate privremeni boravak, što je izuzetno komplicirano', pojasnila je.

Edi Vlašić Dautović mišljenja je pak da nakon što strani državljani žive i rade najmanje tri godine u RH i ako ne počine nikakav prekršaj ili kazneno djelo, onda trebaju dobiti dozvolu za stalni boravak i rad te također položiti razinu B1 hrvatskog jezika.

U Melior Vita j.d.o.o. smatraju i da se cijeli proces izdavanja radnih dozvola treba ubrzati zapošljavanjem dodatnih ljudi kako ne bi imali situaciju da se u Slavoniji dozvole izdaju u roku od tri tjedna, a da se za njih u Istri čeka po šest mjeseci, pogotovo za sezonske radnike.

Broj stranaca raste iz godinu u godinu

Podsjetimo, u prvih jedanaest mjeseci 2023. godine izdane su 160.464 dozvole za boravak i rad, a u 2022. godini 124.121, što je povećanje za 51,4 posto u odnosu na 2021. godinu, odnosno 86,2 posto u odnosu na 2020. godinu te za 279,2 posto u odnosu na 2018. godinu.

Zakonske izmjene predviđaju obavezu dostave dokaza o kompetencijama stranih radnika i za deficitarna zanimanja, što dosad nije bila obaveza. Zatim, određeni su omjeri zaposlenih domaćih i stranih radnika - najmanje 16 posto hrvatskih radnika za nedeficitarna zanimanja, a osam posto za deficitarna zanimanja u hrvatskim tvrtkama.

Novost su i strože provjere o dugovanjima poslodavaca. Do sada je jedan od uvjeta za pozitivno mišljenje bio da nemaju dugovanja po osnovi poreza na dohodak i doprinosa za obavezna osiguranja, a sada će se provjeravati podmirene obaveze poslodavaca po osnovi svih javnih davanja. Također, tvrtke koje žele uvesti radnu snagu morat će imati minimalan iznos mjesečnog prometa koji ostvaruju.

Predlaže se da se za uvjet izdavanja radnih dozvola postavi minimalan promet od 10.000 eura za pravnu osobu mjesečno u razdoblju od šest mjeseci te 15.000 eura za fizičku osobu. Promjena je i to da će se sezonskim radnicima izdati, umjesto dosadašnjih šest mjeseci, dozvola za boravak i rad na devet mjeseci, odnosno na vrijeme za koje je sklopljen ugovor o radu ako je kraće.

Ono što dosad nije bio slučaj, a u zakon je uglavljeno na zahtjev sindikata, jest da teret troška za povratak stranih radnika ide na trošak poslodavca u vidu zadužnice, koju mora potpisati kod javnog bilježnika, kao i prijedlog da pri zapošljavanju stranog radnika mora dokazati da je riječ o deficitarnom zanimanju.

Pitanje smještaja stranih radnika i dalje je nedefinirano. Kako je ranije najavljeno, tek u narednim mjesecima očekuje se pravilnik koji bi trebao raščistiti sve dileme. U zakonu sada stoji da smještaj za strane radnike mora biti primjeren ako ga osigurava poslodavac te da se od stranaca može zahtijevati plaćanje najamnine čiji iznos nije previsok u usporedbi s njihovim neto primicima u usporedbi s kvalitetom smještaja, a takva se najamnina ne smije automatski odbijati od plaće.

Izmjene su predvidjele i novost u sankcioniranju, pa se tako uz novčane kazne neće izdati dozvola za boravak i rad stranaca poslodavcu kojem je pravomoćno izrečena kaznena sankcija iz područja opće sigurnosti ili prekršajnopravna sankcija za najteže prekršaje iz područja radnih odnosa.

Također, dozvola se neće izdati u slučajevima ako poslodavac ima prekršajnopravnu sankciju iz područja socijalnog osiguranja te zaštite na radu, uvjeta ostvarenog prometa u određenom iznosu te ako je na popisu onih kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada.

Zakon je u savjetovanju još trinaest dana.