Državni ured za reviziju pretresao je poslovanje 135 jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave: za čak 121 jedinicu (za 14 županija, 81 grad i 26 općina) izraženo je uvjetno mišljenje, a samo ih je 14 prošlo reviziju uz bezuvjetno mišljenje, piše Jutarnji list
Nepravilnosti se, kao i u svakom izvještaju Državne revizije, većinom odnose na računovodstveno poslovanje, prihode i rashode, popis imovine te postupke javne nabave.
Nalazi revizije pokazali su i da gotovo sve jedinice lokalne samouprave imaju problema u vođenju poslovnih knjiga, pa se podaci o stvarnom stanju i onom upisanom podosta razlikuju.
Revizijom je, piše Jutarnji list, utvrđeno da većina lokalnih jedinica nije poduzimala mjere naplate potraživanja, unatoč tome što su dugovi značajni. U nekim slučajevima proračunska sredstva se nisu koristila za onu namjenu za koju su predviđena (komunalne naknade, doprinosi i prihodi od prodaje stanova): revizori su otkrili da su 52 lokalne jedinice nenamjenski potrošile čak 190,3 milijuna kuna.
Mnoge su jedinice lokalne samouprave davale i poslovne prostore bez natječaja, a i to udrugama i političkim strankama bez plaćanja naknade ili za smiješan iznos od jedne kune za četvorni metar.
CIJENA PROČISTAČA U ZAGREBU U ŠEST GODINA NARASLA 120 MILIJUNA EURA
Cijena zagrebačkog pročistača otpadnih voda od 2004. do kraja 2010. godine narasla je sa 180 milijuna eura na gotovo 300 milijuna eura, piše u nalazu Državne revizije za 2011. godinu. Međutim, Grad troškove naknade za uslugu pročišćavanja otpadnih voda od 400 milijuna kuna uopće nije evidentirao u poslovnim knjigama. Nisu evidentirali ni obveze od 481,6 milijuna kuna, novac koji je trebao biti vraćen investitorima koji su sami gradili komunalnu infrastrukturu, a od decentraliziranih sredstava nisu vratili 337,6 milijuna kuna u proračun.
U zamjenama sa zemljištima, pak, ostali su dužni gotovo 40 tisuća metara četvornih, u vrijednosti od 55,1 milijun kuna.
Revizija je utvrdila i propust kod uknjižbe poslovnih prostora KK Cibone. Grad je potkraj 2010. godine preuzeo povrat kredita od 3,1 milijun eura, a zauzvrat su trebali upisati založno pravo nad poslovnim prostorima kluba. Međutim, Općinski građanski sud u Zagrebu odbio je njihov zahtjev.
SPLITSKA VLAST NENAMJENSKI POTROŠILA 62 MILIJUNA KUNA ZA ODLAGALIŠTE
Iako su Splićani posljednjih 10 godina uplatili više od 115 milijuna kuna za sanaciju odlagališta otpada Karepovac, sve gradske vlasti do danas za stvarnu namjenu potrošile su samo 53,3 milijuna kuna, dok je 61,8 milijuna kuna potrošeno nenamjenski.
Utvrdila je to državna revizija za 2011, a uz to su pronađene i nepravilnosti oko najma poslovnih prostora te isplaćivanja prekovremenih sati zaposlenicima gradske uprave. Naime, Gradu Splitu zakupci plaćaju najam za 380 poslovnih prostora, a za čak 281 prostor ugovori su istekli 2009. ili 2010. godine. Od toga je 16 gradskih prostora dano u zakup političkim strankama koje plaćaju 1 euro po metru četvornom, što je jeftinije nego što je definirano gradskim odlukama. Zato državni revizori upozoravaju da je riječ o kršenju Zakona o financiranju političkih stranaka.
Kako su drugi gradovi prošli u izvještaju Državne revizije, pročitajte u Jutarnjem listu
