Na periferiji Jeruzalema nedavno je pronađen zid kupališta iz vremena Isusa, ispunjen zagonetnim grafitima na aramejskom jeziku, objavili su u srijedu izraelski arheolozi
Zanimljiv nalaz otkriven je tijekom kopanja temelja za izgradnju dječjeg vrtića u Arnoni. Ritualna kupališta iz vremena drugog hrama nisu osobita rijetkost u Izraelu, međutim, ona obično nisu išarana napisima i crtežima. Posebno je neobično i rijetko to što su otkriveni zapisi, koji bi mogli biti grafiti ili vjerske poruke, zapisani na aramejskom u hebrejskom pismu. Činjenica da su pronađeni kao grafiti na zidu ukazuje da je taj jezik bio uobičajen u ono vrijeme što ide u prilog teoriji prema kojoj Isus nije govorio hebrejski nego aramejski.
Zapisi i crteži napravljeni su od blata i pepela no neki su urezani u meki kamen. Među desecima otkrivenih crteža posebno se ističu slike čamca, palminog drveća i raznog bilja te predmet koji bi mogao biti židovski svijećnjak.
Nema sumnje da je ovo vrlo značajno otkriće', izjavili su u objavi na službenoj stranici Israel Antiquities Authority direktori iskapanja Royee Greenwald i Alexander Wiegmann.
'Takva koncentracija zapisa i simbola iz vremena drugog hrama na jednom mjestu u takvom stanju očuvanosti je rijetka i vrlo intrigantna', dodali su.
Čim su pronađeni, počeli nestajati
Budući da je cijeli Jeruzalem veliko arheološko nalazište, prije svakog kopanja u njemu se provode arheološka ispitivanja kako bi se utvrdilo postoji li nešto što bi trebalo zaštititi. Kupalište je otkriveno kada je tijekom hitnih arheoloških pregleda jedan kamen jednostavno propao i nestao u podzemnoj šupljini čije postojanje ranije nije bilo poznato.
Kada su arheolozi ušli u prostoriju, s užasom su primijetili da su crteži, osjetljivi na izlaganje svježem zraku, počeli blijedjeti. Ekipa je alarmirala tim konzervatora koji je dijelove zida transportirao u laboratorij i zapečatio.
Neki od zapisa više nisu čitljivi. Za neke stručnjaci pretpostavljaju da predstavljaju imena poput Cohen. Neke druge riječi, poput termina koji znači služenje, mogle bi pak imati religiozan smisao.
Znanstvenici trenutno nemaju nikakvih ideja tko je i zašto iscrtao zidove niti je li se umjetnik samo šalio ili je htio prenijeti neku duhovnu poruku.
Crtež mogućeg židovskog sedmokrakog svijećnjaka menore vrlo je zanimljiv jer je prije 2000 godina prikazivanje svetih predmeta na slikama bilo tabu.