Hrvatska Vlada prihvatila je Prijedlog ekonomskog programa Republike Hrvatske za 2013. godinu, koji obuhvaća ciljeve europske politike, makroekonomski okvir, fiskalnu politiku i strukturne reforme. 'Program je svojevrstan nastavak pretpristupnog ekonomskog programa, a za nas je novi dokument koji smo u obvezi pripremiti svake godine', potvrdio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić
Iako je rok za donošenje Ekonomskog programa bio 15. travnja, Hrvatska je dobila još tjedan dana da ga pripremi. Kako je pojasnio vicepremijer Grčić, program se bazira na koordinaciji programa vlada EU-a, reformi i ostvarivanja pretpostavki za gospodarski rast, definira prioritete i ključne smjernice za provedbu reformi sadržanih u strategiji Europa 2020.
Ponovljeno je kako se ove godine očekuje rast BDP-a od 0,7 posto, nakon čega Vlada očekuje intenziviranje gospodarskog rasta te, kako je najavio Grčić, rast BDP-a od 2,4 posto u 2015. godini te 3,5 posto u 2016.
'Padanje zaposlenosti očekujemo i ove godine, no s gospodarskim rastom doći će do zaokreta trendova. Raduje podatak da imamo više od 30 posto novih zapošljavanja s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Istina je da ne smijemo zanemariti raniji početak sezone', priznao je Grčić.
Potvrdio je i podatak o inflaciji od 3,2 posto ove godine, ali i njezin pad do 2,3 posto tijekom 2015. te 2,0 godinu kasnije. 'Deficit proračuna opće države trebao bi se kontinuirano smanjivati s 3,6 posto u ovoj godini na 3,4 posto u 2014. te na 3,1 posto u 2015. i 2,6 posto u 2016. To nam mora biti imperativ i na tome će Europska komisija sigurno inzistirati nakon našeg ulaska u EU', smatra Grčić.
Fiskalna konsolidacija i kontrola javnog duga provodit će se reformom porezne politike, kako je rečeno na Vladi, usmjeravanjem poreznog opterećenja s rada prema potrošnji i imovini. Cilj je povećati konkurentnost rada i stvaranje pretpostavki za gospodarski rast i zapošljavanje kako bi se Hrvatska barem približila europskoj stopi zaposlenosti koja je na razini 75 posto. Hrvatska je trenutačno na 57 posto.
'Jedan od ključnih ciljeva je zaustavljanje rasta javnog duga kako ne bi prešao 60 posto BDP-a. Stoga se planira da dug sa sadašnjih 56,2 posto u iduće dvije godine poraste na 57,5 posto, da bi se 2016. smanjio na 57 posto', ukazao je Grčić.
Priznao je, na kraju, i činjenicu da je, sukladno europskim kriterijima još uvijek puno siromašnih građana. 'Ključni i posljednji cilj jeste smanjenje siromaštva. Procjenjuje se da je danas u Hrvatskoj siromašno 1,38 milijuna ljudi. Svakako da će gospodarski rast i oporavak, ali i bolje stanje u gospodarstvu, stvoriti puno bolje uvjete da smanjimo broj socijalno ugroženih građana', rekao je vicepremijer Branko Grčić.
Premijer Zoran Milanović rekao je da Ekonomski program osigurava komunikaciju s Europskom komisijom u cilju izbjegavanja ekstremnog proračunskog deficita. 'Europska komisija jako je rigorozna u tim stvarima', upozorio je Milanović.
