Cijelo ljeto Siniša Hajdaš Dončić obilazio je Hrvatsku da bi članovima SDP-a predstavio svoju viziju za stranku. Medije je cijelo to vrijeme vješto izbjegavao jer, kako je i sam na početku utrke rekao, 'kampanju ne misli voditi preko medija'.

Hoće li članovi podržati njegovu viziju budućnosti stranke, možda će biti poznato već u subotu, uspije li zadobiti glasove više od 50 posto članova. Od svih kandidata možda ima i najviše političkog iskustva jer je kao bivši krapinsko-zagorski župan iz prve ruke upoznao kako funkcionira lokalna politika, kao ministar u Milanovićevoj vladi zna i kako se kreću procesi u izvršnoj vlasti, a kao aktualni potpredsjednik Sabora uvidio je i probleme u zakonodavnoj vlasti.

Kako to iskustvo misli prenijeti i na stranku, kako ocjenjuje mandat aktualnog predsjednika SDP-a Peđe Grbina, ali i kako gleda na odnos SDP-a s predsjednikom Zoranom Milanovićem, otkrio je u razgovoru za tportal.

Zašto ste se odlučili baš sada kandidirati, jer prilika je bilo i na prijašnjim izborima?

Imam 50 godina. S jedne strane to znači da su mi djeca odrasla, a budući da mi je obitelj vrlo bitna, želio sam ih zaštititi od frustracija zbog moje veće javne izloženosti. Na poziciji predsjednika SDP-a te izloženosti će biti daleko više nego dosad jer krećem smijeniti HDZ s vladajuće pozicije u Hrvatskoj. S druge strane, proteklih godina akumulirao sam iskustvo, znanje i ostvario niz pobjeda protiv HDZ-a, iz čega sada crpim snagu i motivaciju.

Mnogi govore da se SDP mora promijeniti. Koje biste promjene vi uveli u SDP?

Imam devet točaka na kojima planiram poboljšati SDP, a one uključuju promjene u unutarnjoj organizaciji i politikama stranke. Što se tiče same organizacije, planiram unaprijediti upravljanje strankom i rad u Saboru. U upravljanju strankom moja ideja je uključiti troje-četvero mlađih ljudi iz Foruma u tzv. centralu, gdje će kroz stručnu i edukativnu pomoć učiti o modernim tehnikama komuniciranja, čime će to znanje ostati unutar stranke kao institucionalna baština. Također, planiram osnovati odjel za pomoć lokalnoj i regionalnoj samoupravi, naročito u sredinama u kojima nismo na vlasti, pružajući podršku 0-24 ili 8-16 u pisanju zapisnika, priopćenja, amandmana i slično, kako bismo motivirali članove SDP-a u tim sredinama da se aktivnije uključe u rad stranke, znajući da u svakom trenutku imaju pomoć središnjice.

Kakve bi to bile promjene u Saboru?

Namjeravam osnovati grupe od tri do četiri saborska zastupnika, uz dodatak osobe iz lokalne ili regionalne samouprave koja će pokrivati određene teme. Ti će ljudi imati moju potpunu pažnju i bit će prezenteri SDP-ovih politika. Nikog neću preferirati, već će svaki od njih dobiti priliku da radom i javnim nastupom izbori svoje mjesto u budućoj Vladi.

Bi li to bila neka vlada u sjeni, što zagovaraju neki od vaših protukandidata?

Neću to nazvati vladom u sjeni. Radije bih to opisao kao mješavinu shadow cabineta, kakav postoji u Ujedinjenom Kraljevstvu. To će biti tim ljudi koji će pokrivati određena područja, ali nitko neće biti imenovan kao ministar u sjeni. Umjesto toga, četvero-petero ljudi će se zdravo natjecati za određene funkcije. Također, kao budući predsjednik, zahtijevao bih od saborskih zastupnika koji nisu gradonačelnici ili načelnici da se barem tjedan dana mjesečno posvete terenskom radu, ne samo kroz susrete s članovima, već i s našim simpatizerima. Bez povratka lokalnoj zajednici i aktiviranja udruga, od sportskih do kulturnih, teško možemo privući nove ljude da se priključe SDP-u. Meni je lokalna zajednica najbitnija jer sve proistječe iz nje.

U kojem biste smjeru mijenjali politike SDP-a?

Na prekretnici smo te se odlučuje hoće li 10 posto najbogatijih kontrolirati 90 posto nacionalnog bogatstva ili ćemo se okrenuti solidarnosti i jednakosti. Od svih političkih stranaka u Hrvatskoj, jedino SDP može preokrenuti taj trend. Temelj mog programa su solidarnost i jednakost, uz konkretne mjere u zdravstvu, energetskoj politici, poljoprivredi, logistici i trgovini. Ključna je protočnost institucija koje moraju biti neovisne, bez političkih utjecaja, jer danas je sve od AZTN-a do Hanfe i telekom regulatora okupirano od HDZ-a. Osim toga, borit ćemo se za očuvanje javnog zdravstva, školstva, javni pristup plažama i pomorskom dobru te modifikaciju poreza na dobit. Tvrtke koje ostvaruju veliku dobit u Hrvatskoj, poput telekoma, banaka i trgovačkih lanaca, trebale bi plaćati veći porez, osim ako pokažu društvenu odgovornost kroz veće plaće i aktivnu ulogu u lokalnoj zajednici. Mali i srednji poduzetnici su za mene radnici i s njima planiram razvijati partnerski odnos. To su ljudi koji stvaraju dodanu vrijednost. Također, poseban fokus bit će na sindikatima u privatnom sektoru dok javni sektor manje-više uvijek uspijeva izboriti svoja prava. Ne mislim ni to zapostaviti, ali fokus će mi biti na sindikatima koji se brinu o radnicima u privatnom sektoru.

Je li na neki način povratak SDP-a radništvu, poduzetništvu?

Apsolutno, rekao sam da poduzetnici nisu neprijatelji. Dapače, mali i srednji poduzetnici su pravi radnici i na njima većim dijelom počiva ekonomija. SDP će štititi radnike u privatnom sektoru. Gledam na vrijeme kao BC i AC – prije covida i nakon covida - jer se svijet drastično promijenio. Globalizacija je ušla u sve pore društva i jedino aktivnim i proaktivnim pristupom te jačanjem lokalne zajednice možemo izboriti održivost. SDP će i dalje braniti antifašizam, prava manjina, prava žena i LGBTQ zajednice, ali moj fokus bit će na lijevim ekonomskim politikama.

Dojam je da se nekim zadnjim politikama SDP više fokusirao na stariju populaciju? Kako vratiti mlade da budu zainteresirani za ono što nudi SDP?

Umirovljenike nećemo zaboraviti jer je nedopustivo da prosječna mirovina bude ispod 50 posto prosječne plaće. Nastavit ćemo raditi na modelima koji će to podići na 60 posto jer su umirovljenici jedna od najugroženijih skupina u društvu, više od pola milijuna stanovnika. No jednako tako trebamo voditi računa o mladima, koji se prvenstveno suočavaju s problemom stanovanja. Zato propagiram novu ideju koja se odnosi na porez na nekretnine.

Kakav je uopće vaš stav prema porezu na nekretnine, koji sada predlaže i Vlada?

Za nekretninu u kojoj živimo mi i dalje plaćamo porez koji se zove komunalna naknada i ta naknada treba ostati nepromijenjena. Zbog nasljeđa, običaja, kulture Hrvata, povijesna je činjenica da većina stanovnika ima ili neku vikendicu ili konobu ili klet. Oni i sada plaćaju dio poreza koji se zove porez na kuće na odmor i taj porez mora ostati isti kao što je do sada. No treća, četvrta, peta i svaka daljnja nekretnina trebale bi biti progresivno oporezivane. Ali taj prihod ne treba ostati lokalnoj zajednici, nego se treba osnovati poseban fond i onda iz tog fonda financirati, ali s jasnim kriterijima, zdravlje kao najvažniji životni resurs i priuštivo stanovanje. Međutim, ako netko ima treću ili četvrtu nekretninu i ako je spreman tu nekretninu staviti u funkciju po cijeni priuštivog stanovanja, koju će propisati država, i to u dugogodišnji najam, onda ne bi plaćao taj porez. Porezna reforma mora se uhvatiti ukoštac s oporezivanjem špekulanata, ljudi koji su stekli bogatstvo na način koji možda nije legalan i koji samo pakiraju novac, a taj novac je imobiliziran.

Kako biste ocijenili mandat Peđe Grbina na čelu stranke?

Svaka osoba koja je do sada bila predsjednik SDP-a imala je svoje pluseve i minuse. Peđa je određene stvari odradio uistinu dobro, on je vrlo dobro pripremljen saborski zastupnik. Jedino što mu mogu staviti kao minus je nedostatak rada na terenu. Došao je na dosta tešku situaciju. Stranka, reći ću iskreno, nije bila baš financijski konsolidirana i on ju je u četiri godine svog mandata uspio ustabiliti i to mu je najveći plus. Nasljedniku, hoću li to biti ja ili netko drugi, ostavlja financijski uređenu stranku, što je bitno zbog kampanje.

Ali u mandatu je uspio doći i u 'sukobe' s nekim lokalnim organizacijama?

Stranka koja ima 18 tisuća članova ima i velik broj različitih mišljenja. Što se tiče, lokalnih podružnica, 90-ak posto lokalnih organizacija bilo je zadovoljno njegovim radom, što je i logično jer se ne možete svakom dopasti. Moj stil će biti malo drugačiji, ja ću uvažavati mišljenja lokalnih organizacija što se tiče njihovih kandidata za gradonačelnike, župane ili slično.

Pitanje odnosa SDP-a i Zorana Milanovića postalo je i jedna od top tema unutarstranačke kampanje. Treba li se SDP odmaknuti od Milanovića?

To pitanje često čujem, ali unutar članstva nisam ga čuo jer 90 posto naših članova podržava kandidaturu Zorana Milanovića. Bit ću vrlo otvoren i vrlo iskren, on je naš kandidat za kojeg želim da pobijedi na izborima i dobit će svu moguću podršku, organizacijsku i logističku, od SDP-a. Međutim, kad Milanović postane predsjednik države, naša priča s njim za naredni mandat prestaje, on više ne može biti kandidat. Normalno je da onda tražimo i profiliramo drugog kandidata za sljedeće razdoblje. To je moj jasan odgovor.

Je li bila greška staviti ga kao kandidata na parlamentarnim izborima?

Sad možemo svi pametovati. Moje osobno mišljenje je da je on u tom trenutku možda trebao dati ostavku i da bi rezultat bio puno bolji. Ali ostavljam tu mogućnost da je on izabrao neki drugi model. Je li taj model bio dobar ili ne, procijenit će građani na predsjedničkim izborima.

Mnogo puta čuje se da su HDZ i SDP zapravo isti. Što SDP može ponuditi drugačije od HDZ-a?

SDP je veći rasadnik progresivnih ideja nego što je HDZ ikad bio i što će ikada biti. Ono što nudimo drugačije je fiskalna politika, drugačiji odnos prema javnom zdravstvu, gdje ćemo se prema zdravlju odnositi kao najvažnijem životnom resursu i bit će nam prioritet, a ne da se javno zdravstvo svodi na afere i punjenje privatnih klinika novcem. Inzistiramo na javnom školstvu i jednakim uvjetima za sve građane u RH kako bi svi pod jednakim uvjetima mogli upisati dijete u vrtić ili dobiti rješenje iz porezne ili državne uprave. Naravno, postoje neke općeprihvaćene politike, poput Europske unije ili monetarne politike, gdje većina stranaka nema manevarskog prostora.

Što je s onima koji su napustili ili su izbačeni iz SDP-a? Ima li mjesta za njih ako preuzmete stranku?

Svatko tko se nije ogriješio o statut SDP-a, tko nije osnivao neke nove stranke, tko nije radio direktno kontra SDP-a, ako prihvaća politike SDP-a i ako ga prihvati lokalna organizacija, on je dobrodošao.

Koji će ljudi i koje sredine biti glavni adut SDP-a na lokalnim izborima sljedeće godine?

Zadržat ćemo lokalne sredine u kojima imamo načelnike, gradonačelnike i župane te ići na promjenu vlasti u novim mjestima. Otvara nam se širok prostor – od Pule, Istarske županije, Šibensko-kninske županije, u Splitsko-dalmatinskoj županiji možemo se 'dobro potući', tu je i Dubrovnik, dakle sve od juga Hrvatske do Slavonije, gdje želimo popraviti rezultat. Što se tiče županija i župana, možemo puno napraviti u Zagrebačkoj županiji, Koprivničko- križevačkoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, a ove dvije županije gdje imamo župane sigurno ćemo zadržati (op.a., Primorsko-goranska i Krapinsko-zagorska županija). Naravno, temeljito ćemo se pripremiti i za velike gradove u Hrvatskoj.

Ima li SDP dovoljno ljudi koji se mogu profilirati do lokalnih izbora?

Ima. Sada sam prošao gotovo cijelu Hrvatsku i dio saborskih zastupnika morat će prihvatiti određene kandidature na lokalnoj razini, za župane i županice, a onda će imati svu moju pažnju da se profiliraju radom u Saboru. Nije točno da SDP nema ljude, imamo skoro 40 zastupnika i zastupnica i neki od njih izaći će i na lokalne izbore. Sada je rujan, do lokalnih izbora ima sedam, osam mjeseci i stignu se dodatno profilirati. U šest mjeseci mogu napraviti preokret.

U slučaju pobjede, koga vidite kao svoje najbliže suradnike?

Želio bih vidjeti spoj starijih i novijih lica u SDP-u. Mislim da je vrijeme da neki naši gradonačelnici i gradonačelnice, koje neću imenovati, a koji dosad nisu bili u Predsjedništvu, uspiju u unutarstranačkoj kandidaturi. Također, poznata imena poput Picule i Račana su i više nego dobrodošla u Predsjedništvo, ali naravno, svi se moraju izboriti za tu funkciju.

Medije je zadnjih dana okupirao i sukob Vlade i predsjednika Milanovića oko korištenja vojnih helikoptera. Je li Milanović pretjerao s korištenjem?

Predsjednik kao vrhovni zapovjednik vojske ima ovlasti da koristi helikoptere za određeni transport. Mislim da i on i druge osobe moraju procijeniti kada i na koji način koriste javna sredstva. Međutim zapitajte se kako to da to svih ovih godina nije bila tema, a sada najednom jest? To se sada koristi u predizborne svrhe. HDZ vidi da njihov plan s Primorcem ne funkcionira pa mute vodu. Ali da je ta voda njima došla do grla, pokazuje to što se Anušić izravno uključio u kampanju. Javna je tajna da njih dvojica nisu u dobrim odnosima, ali HDZ vidi da će izgubiti predsjedničke izbore pa sad više ne biraju sredstva.

Treba li Hrvatska priznati Palestinu?

Da.