Oporavku je u prvom kvartalu na tromjesečnoj razini najviše pridonio rast osobne potrošnje, na što upućuje stabilizacija kretanja na tržištu rada i rast realnog prometa od trgovine na malo. Napominju kako je rastom BDP-a u prvom kvartalu u odnosu na prethodno tromjesečje u znatnoj mjeri nadoknađen snažan pad realnog BDP-a iz druge polovice 2013. godine.

Ali, upozoravaju iz HNB-a, gospodarska je aktivnost i nadalje na vrlo niskoj razini, pa je i godišnja stopa promjene negativna, odnosno BDP je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje lani smanjen za 0,4 posto.

Najsnažniji pozitivan doprinos oživljavanju gospodarske aktivnosti u prvom tromjesečju dala je osobna potrošnja, na što upućuje blagi porast realnih plaća i zaposlenosti kao i rast realnog prometa u trgovini na malo, a ostvaren je i zamjetljiv rast realnog izvoza robe i usluga

S druge strane, došlo je do pada investicija u fiksni kapital, što je u skladu sa smanjenjem indeksa fizičkog obujma građevinskih radova u odnosu na prethodno tromjesečje, a s obzirom na snažnu uvoznu komponentu izvoza, zabilježen je i snažan rast uvoza robe i usluga, koji je statistički nepovoljno djelovao na BDP, navode iz središnje banke.

Ističu i da je, nakon snažnog smanjenja u travnju, u svibnju vidljiv oporavak poslovnog pouzdanja u industriji, zbog poboljšanih očekivanja u vezi s proizvodnjom u sljedeća tri mjeseca te povećanja trenutačnih narudžba, iako su poslovni optimizam u građevini i pouzdanje potrošača i nadalje na iznimno niskim razinama

U HNB-ovoj se publikaciji navodi i da su, prema preliminarnim podacima Ministarstva financija, prihodi konsolidirane opće države u prvom tromjesečju ove godine bili za 0,4 posto veći u odnosu na isto razdoblje lani. Pritom su rastu prihoda najviše pridonijeli prihodi od trošarina na duhanske proizvode i naftne derivate, a najznatnije su se smanjili prihodi od PDV-a, koji su pali znatno snažnije od relevantnih makroekonomskih osnovica, pogotovo uzme li se u obzir povećanje međustope PDV-a.

Istodobno su rashodi konsolidirane opće države povećani za 3,6 posto, najviše su pritom rasli rashodi za pomoći zbog uplata u proračun EU-a i rashodi za kamate, dok su se socijalne naknade, subvencije i naknade zaposlenima kretale u suprotnom smjeru.

U skladu s time, navode iz HNB-a, neto zaduživanje konsolidirane opće države u prvom tromjesečju ove godine iznosilo je 6,9 milijardi kuna ili oko 50 posto planiranog manjka za 2014. godinu. Unatoč tako velikom manjku, javni je dug od siječnja do ožujka samo blago povećan s obzirom na to da se za financiranje manjka država uglavnom koristila sredstvima depozita, koja su bila osigurana zaduživanjem krajem 2013. godine, ocjenjuju iz središnje banke.

Ukupni fiskalni saldo opće države bio je u prvom tromjesečju gotovo uravnotežen, ali takva su kretanja posljedica bilježenja neutrošenih sredstava od plasmana inozemne obveznice krajem prošle godine u sklopu primitaka od prije danih zajmova.

Naime, pojašnjava se u publikaciji HNB-a, prema nalogu državne revizije, ova su se sredstva krajem prošle godine morala bilježiti u izdatke za dane zajmove, jer su bila položena na depozit kod HNB-a i namijenjena financiranju manjka i ostalih obveza države u tekućoj godini te kao primitak od prije danih zajmova početkom 2014.

To je rezultiralo snažnim povećanjem ukupnoga fiskalnog manjka krajem 2013. godine, koji je od siječnja do prosinca dosegnuo 28,2 milijardi kuna, a u siječnju 2014. zabilježen je visok višak. Kad bi se spomenuti iznosi korigirali za ocijenjeni iznos sredstava od plasmana obveznica, ukupni fiskalni manjak u 2013. godini iznosio bi malo više od 20 milijardi kuna, a u prva tri mjeseca ove godine oko 7,7 milijardi kuna, zaključuju iz HNB-a.