Naime, van bolničkih ljekarni, lijekove za djecu, većinom magistralne pripravke koje su klinički farmaceuti pripravljali specijalno za male pacijente, nigdje nije moguće nabaviti jer se vanjskim apotekama njihova izrada ne isplati. Riječ je o pripravcima za djecu koja boluju od širokog spektra bolesti zbog kojih su morala i biti hospitalizirana – od olakšivača boli, preko kardiološke skupine pripravaka i antibiotika do antiepileptika koji se izrađuju od narkotika, piše Novi list.

Farmaceuti ih odbijaju raditi budući da se ručno spravljeni lijekovi za djecu ne mogu adekvatno obračunati, a roditelji se iscrpljuju lutajući od ljekarne do ljekarne u potrazi za nekim tko će im napraviti makar približnu zamjensku terapiju ili prašak od lijekova za odrasle. Još veći problem roditelji imaju s gotovim lijekovima za djecu koje su zbog skupoće prisiljeni kupovati u susjednoj Sloveniji i Bosni i Hercegovini gdje su višestruko jeftiniji. U konačnici su na gubitku ne samo pacijent, već i bolnice i ljekarne. Učinkovitost terapije, reakciju organizma djeteta i trajanje terapije, jako je teško točno predvidjeti.

O svim tim i drugim problemima koji se tiču lijekova za djecu mr. Vesna Rosović-Bazijanac, farmaceut Dječje bolnice Kantrida KBC-a Rijeka, izvijestila je Ministarstvo zdravstva, HZZO i Agenciju za lijekove. Niti jedna od tih institucija nije se udostojila ni odgovoriti.

'Pri izlasku iz bolnice jedan takav mali pacijent ostaje bez odgovarajuće terapije jer kolege u ljekarnama vanjskog tipa nisu u mogućnosti izraditi identičan pripravak. Svugdje u svijetu pacijenti mogu kupiti pripravke koji se izrađuju u bolničkoj ljekarni za vanbolničku primjenu. Nekad je to imala Klinička bolnica Dubrava, no nakon raspada bivše države Hrvatska je ostala bez takvih ljekarni', objašnjava mr. Rosović-Bazijanac dodajući da se posljednjih godina potreba za individualiziranom terapijom povećava, a broj magistralnih pripravaka sve više raste.

'Nekad je Pliva imala dosta pedijatrijskih lijekova što je za nas bio spas. No danas se gleda samo na isplativost proizvodnje lijekova, a s obzirom na to da smo mala država malih potreba, strani vlasnici nemaju tu računicu proizvoditi. Analiza interventno uvezenog lijeka koju je potrebno obaviti pri Zavodu za kontrolu lijekova poskupjela je sto posto. Recimo nama dolaze sve mlađi pacijenti, ponekad direktno iz rađaonice i za njih treba pripraviti posebne otopine, jer gotovih pripravaka nema. Za djecu sa srčanom manom izrađujemo otopinu Captoprila iz tableta i vitamina C koji moramo uvesti. No, kad pacijent izađe iz bolnice on takav lijek više ne može nabaviti', kaže farmaceutkinja.