I nova generacija hrvatskih osmaša koji pohađaju vjeronauk učit će da se 'bez Boga i protiv Boga ne odgaja plemenite ljude, a vrlo često se odgaja takve koji su stvorili Oświęcim'. Spomenuti grad u Poljskoj, inače, najpoznatiji je po koncentracijskom logoru Auschwitzu, što je ujedno i ime tog mjesta na njemačkom jeziku. Grad danas živi od kemijske industrije i logoraškog turizma, a u hrvatskom školskom udžbeniku služi da bi prikazao ateiste u kontekstu čistog zla, onakvog kakvo se danas u medijima najčešće veže uz Islamsku državu
Na neprimjeren, štoviše, neustavan sadržaj poglavlja 'Ateizam i vjerska ravnodušnost' u udžbeniku za vjeronauk 'S Kristom kroz život' upozorila je još prije dvije godine pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić, nakon što su na skandalozni prikaz ateista u toj knjizi upozorili roditelji pojedinih učenika. Kao autor citata o proizvođačima zla po uzoru na naciste navodi se papa Ivan Pavao II., a u udžbeniku su se, između ostalog, našli i konstatacija da 'znanost i tehnologija mogu pospješiti jačanje praktičnog ateizma, posebno ako se čovjek previše zanosi svojim znanjem...' te biblijski navod o 'bezumniku' koji u srcu zanijekao Boga.
Pravobraniteljica je, dakle, 2014. uputila preporuku resornom Ministarstvu znanosti i izdavaču, Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, da provedu nadzor i poduzmu potrebne mjere kako bi se iz udžbenika otklonili oni sadržaji za koje utvrde da su protivni načelima demokratskog poretka, a odnose se na zaštitu ljudskih i manjinskih prava, temeljnih sloboda i prava čovjeka i građana te ravnopravnosti spolova.
Podsjetila je i na Konvenciju o pravima djeteta i na tada svježu preporuku UN-ova Odbora za prava djeteta Hrvatskoj da kontinuirano potiče međukulturni i međureligijski dijalog u lokalnoj zajednici i u školi kako bi se spriječila diskriminacija bilo koje skupine djece. 'Ovakvi napisi u udžbenicima svakako ne idu u prilog takvome željenom dijalogu', upozorila je pravobraniteljica.
MZOS pod ravnanjem tadašnjeg ministra Vedrana Mornara najavilo je pak da će, sa svoje strane, u suradnji s crkvenim institucijama razmotriti navode iz pritužbi građana i dogovoriti eventualne izmjene u udžbeniku kako bi se 'uklonili svi nesporazumi i eventualne manipulacije koje dovode do tumačenja da se kroz izborni program vjeronauka u osnovnoj školi promovira netolerancija i stvara osjećaj povrijeđenosti kod dijela učenika i roditelja'.
'HBK-u nije našla ništa sporno u sadržaju udžbenika'
Dvije godine kasnije, učenicima se i dalje servira isti sadržaj. Na pitanje tportala je li MZOS u međuvremenu uopće razmotrio pritužbe i s kojim zaključcima, iz Ministarstva zasad ne odgovaraju. Ivana Milas Klarić pak otkriva da je Ured pravobraniteljice za djecu potkraj 2014. obaviješten da je MZOS poduzeo 'odgovarajuće korake da se to pitanje razjasni'. No problem nije bio razriješen ni godinu dana kasnije, pa je Ured pravobraniteljice početkom prošle školske godine ponovno je zatražio izvješće ministarstva o tome što je poduzeto.
U prosincu im je MZOS proslijedio mišljenje HBK-a koji, naravno, nije našao ništa sporno u sadržaju udžbenika, pravdajući to filozofsko-religijskim naukom. A jesu li ovlasti pravobraniteljice u ovom slučaju iscprljene preporukom te kojim se mehanizmima u konačnici može osigurati primjeren sadržaj udžbenika?
Kršenje Ustava, zakona i međunarodnih ugovora
'Nažalost, Ministarstvo u tom udžbeniku nije prepoznalo kršenje Ustava, zakona i međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku, a ni pokazalo volju da korigiranjem sadržaja udžbenika spriječi nesporazume i tumačenja koji mogu voditi neravnopravnom tretmanu i diskriminaciji djece. Očito ćemo na to morati upozoriti i ove godine', ustvrdila je pravobraniteljica Milas Klarić.
Pravobraniteljica za djecu najavila je za tportal i da će zatražiti očitovanje MZOS-a te Agencije za odgoj i obrazovanje o spornim ilustracijama 'mamice' i 'žene' u udžbeniku glazbene kulture za prvašiće. Napominje da na temelju prijava i obavijesti o pojedinim sadržajima udžbenika ili drugih nastavnih materijala najčešće obavještava nadležna tijela, upozorava na eventualno sporne sadržaje i zahtijeva da se preispita jesu li ti sadržaji u suprotnosti sa zakonom.
Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu propisuje da udžbenici svojim sadržajem ne smiju biti protivni Ustavu RH i proklamiranim demokratskim načelima, a propisuje i proceduru povlačenja udžbenika, što je u nadležnosti ministra znanosti, obrazovanja i sporta
'Preciznije, svaki udžbenik ulazi u uporabu u školi na temelju ocjene povjerenstva i odluke ministra. Ako netko naknadno uoči eventualne nedostatke ili sporne sadržaje, udžbenik se može povući iz uporabe, ali o tome ocjenu donosi drugo povjerenstvo koje u tu svrhu imenuje ministar. Prema našim informacijama posljednje takvo povjerenstvo bilo je imenovano u lipnju 2012., ali nikada stvarno nije započelo s radom', otkriva Milas Klarić.
Primjer stereotipa: Dok žena rinta po kući, muškarac odmara
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, uputila je dopis o spornim ilustracijama u udžbeniku glazbene kulture MZOS-u i nakladniku Alfi d. d., a zakonski rok za njihov odgovor 30 dana od dana primitka podneska. Temeljem Zakona o udžbenicima, pravobraniteljica Ljubičić do sada je u dva navrata od MZOS-a tražila povlačenje udžbenika iz uporabe. Prvi put to je bilo 2013., vezano za udžbenik Etika 4 autorice Vesne Šipuš, zbog diskriminirajućih sadržaja po više osnova, nakon čega je udžbenik povučen iz uporabe, a drugi put dopisom od 8. kolovoza 2016. vezano za udžbenik i radnu bilježnicu za engleski jezik 'Smileys 2' zbog promicanja rodnih stereotipa.
'Naime, pravobraniteljica je utvrdila da se u tom udžbeniku i radnoj bilježnici kroz likovno-grafičko prikazivanje raspodjele kućanskih poslova između žena i muškaraca u obitelji perpetuira stereotip o ženi kao kućanici koja brine o poslovima čije obavljanje se tradicionalno pripisuje ženama i vezano je uz kuhinju, dok muškarac uopće ne sudjeluje u obavljanju istih, već se za to vrijeme uglavnom odmara. Osim toga, pravobraniteljica je također utvrdila da se u tom udžbeniku i radnoj bilježnici kroz priču 'Blonde Carrie and Brunette Carrie – A story from Belgium' promiče stereotip o fizičkoj ljepoti kao mjerilu vrijednosti djevojčica. Odgovor MZOS-a još nismo zaprimili', objasnili su za tportal iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
