Većina stručnjaka slaže se da bi takvo referendumsko pitanje bilo u skladu s Ustavom, ali i smatraju da je riječ o političkoj diskriminaciji i manipulaciji u čijoj je pozadini pozicioniranje za lokalne izbore.

Prikupljanje potpisa je pravo na slobodu izražavanja
Za pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić sama inicijativa prikupljanja potpisa predstavlja političku inicijativu pa je riječ o pravu na slobodu izražavanja, koju je moguće ograničiti isključivo kada se njome širi mržnja prema nekoj skupini, što u konkretnom slučaju, po njenom mišljenju, nije riječ.

'Tvrditi da konkretna inicijativa nema nikakve negativne posljedice za položaj homoseksualnih osoba u hrvatskom društvu značila bi ignorirati stvarnost. No, te negativne posljedice za sada i u ovom obliku nisu takve da nalažu ograničavanje slobode izražavanja onih koji promiču sustav vrijednosti s kojim se osobe istospolne orijentacije ne slažu. Sukladno tome, sama inicijativa prikupljanja potpisa za ustavni referendum je legitimna', smatra pravobraniteljica.

Prihvaćanje odredbe druge dovodi u nepovoljan položaj
Ona, međutim, drži da bi, ako bi se brak između muškarca i žene kao poseban institut štitio Ustavom, to ujedno značilo i dovođenje u nepovoljniji položaj drugih oblika obiteljske zajednice, kao što su izvanbračna zajednica, kojima takvim postupkom ne bi bila pružena jednaka važnost i zaštita u domaćem pravnom poretku.

'Na taj način Hrvatska bi se vjerojatno našla u sukobu s obvezama koje za nju proizlaze iz međunarodnih pravnih akata čija je članica', smatra Ljubičić. Objašnjava da način na koji je pitanje jednakosti između različitih oblika obiteljskih zajednica regulirano kroz antidiskriminacijska jamstva Zakona o ravnopravnosti spolova odražava volju Hrvatske kao suverene države zasnovane na načelu društvene jednakosti svih svojih građana i građanki da te međunarodne obveze ispoštuje i ispuni.

Inicijativa stvara tenzije i strasti
Predstojnica Katedre za ustavno pravo s riječkog Pravnog fakulteta Sanja Barić ocijenila je da bi takvo referendumsko pitanje bilo u skladu s Ustavom jer se u kontekstu prihvaćenih ustavno-pravnih standarda ne može se govoriti o jasnoj pravnoj diskriminaciji.

No, za nju bi to svakako bila politička diskriminacija. 'Referendumsko pitanje je u skladu s Ustavom, to je svakako politička, ali ne i pravna diskriminacija', rekla je Barić.

Inicijativa za raspisivanje referenduma, po njezinom je mišljenju besmislena i manipulatorska jer regulira samo naziv braka kao zajednice žene i muškaraca, ali ne prava i obveze, što reguliraju zakoni.

'Inicijativa je manipulatorska i besmislena jer troši energiju i novac, a ujedno je i opasna jer stvara puno strasti i tenzija u društvu', rekla je Barić. Ona se boji da ne izazove nasilje prema pripadnicima seksualnih manjina, te smatra da se tom inicijativom skreće pažnja s bitnih problema u društvu.

Slaže se da Hrvatska ima međunarodnu obvezu regulirati prava i obveze istospolnih partnera, iako se to ne mora nazvati brakom već životnom zajednicom ili partnerstvom.

Brak muškarca i žene za nju je koncept koji doživljava transformaciju u smislu da se proširuje i na druge oblike suživota.

Neka se očituje i Ustavni sud
Vanjski član saborskog Odbora za Ustav i profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Ivan Koprić smatra da je najvjerojatnije raspisivanje tog referenduma u skladu s Ustavom, ali drži da na to odgovor prethodno treba dati Ustavni sud.

'Slažem se da bi bilo dobro da Ustavni sud prethodno kaže da pitanje za referendum možda ne krši neko od osnovnih ljudskih prava i temeljnih načela Ustava', rekao je Koprić.

'Nemam nikakve zadrške prema bilo kome, pomalo me smeta agresivno zadiranje Katoličke crkve u takve stvari', rekao je. 'S druge strane, ako građani misle da o tome treba raspisati referendum neka prikupe potpise i neka se po propisanoj proceduri raspiše referendum'.

Misli, međutim, da prava svih manjina treba prikladno regulirati, a ponekad im treba dati i veća prava nego što ima većina jer je to mjera demokratičnosti neke zemlje.

U pozadini čitave priče po njemu je pozicioniranje za lokalne izbore, a ne briga za kvalitetni brak. 'Svatko tko je bio u braku zna da je važnija kvaliteta života s drugom osobom kakvog god spola bila, nego što je o tome rekla Katolička crkva ili netko drugi'.

Profesorica sociologije roda i porodice Branka Galić smatra da je brak partnerska veza, bez obzira na seksualnu orijentaciju partnera. 'Po meni nema dileme da je brak moguć između homoseksualnih i hetereseksualnih osoba', kaže.

Po njoj je nemoguće zaustaviti društvene procese jer se ono što se jednom pojavi kao fenomen i već postoji na empirijskoj razini mora i prihvatiti. 'Homoseksualne zajednice već postoje i pitanje je vremena kada će i pravo to prepoznati', rekla je profesorica. Smatra da iza inicijative stoji crkva koja mobilizira svoje članove kroz udruge koje su se i prije angažirale primjerice oko zdravstvenog odgoja.