Janša se u Parizu sastao s odvjetničkom ekipom koju je Slovenija angažirala da je zastupaju na Arbitražnom sudu za određivanje granice, a oni su mu tom prigodom predstavili svoj dosadašnji rad i kalendarom sljedećih proceduralnih koraka za konačno rješenje spora, objavio je Janšin ured u priopćenju za javnost.

Zadnjih su se dana u slovenskim medijima pojavile sumnje hoće li Slovenija 11. idućeg mjeseca, kako je to predviđeno kalendarom suda, dostaviti svoj podnesak, te definirati predmet graničnog spora. U njemu kao i hrvatska strana treba predstaviti vlastitu argumentaciju u graničnom prijeporu čija je osnova utvrđivanje kopnene granice prema stanju iz 1991., kad su obje zemlje proglasile nezavisnost, te određivanje granice na moru koja među bivšim jugoslavenskim republikama nije bila ucrtana.

Kako je u priopćenju nakon njegova susreta s francuskim odvjetnicima objavio Janšin ured, on ih je informirao da će podnesak na izradi kojega su i oni surađivali prema predviđanju još razmatrati parlamentarni odbor za vanjsku politiku, nakon čega bi ga trebala konačno potvrditi vlada.

Janša je takvu proceduru protumačio 'osjetljivošću graničnog pitanja za Sloveniju, što zahtijeva i odgovarajući stupanj političkog konsenzusa tijekom pojedinih koraka u arbitražnom postupku'.

Prema navodima slovenskih medija koji su se najprije pozivali na neslužbene izvore u slovenskoj vladi, Janšina koalicijska vlada zbog političkih neslaganja u koaliciji i različitih gledanja kako bi u podnesku trebalo predstaviti granični prijepor s Hrvatskom ima probleme sa zaključnim prihvaćanjem dokumenta na kojemu se radilo godinu dana, a prema neslužbenim informacijama uključuje 460 stranica teksta i 800 stranica različitih priloga.

Janša je u četvrtak na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade rekao da neke stvari u prijedlogu slovenskog podneska za arbitražni sud nisu bile dobro pripremljene, te da zbog toga vlada na zadnje dvije redovne sjednice nije donijela konačnu odluku, te da će zato zbog važnosti graničnog pitanja za Sloveniju prije nego što vlada donese odluku o prijedlogu morati raspravljati parlamentarni odbor za vanjsku politiku, 'a vjerojatno i parlament', no da politička situacija zbog krize vlade komplicira mogućnost suglasja o pitanju 'koje će za Sloveniju imati povijesne posljedice'.

Na to je onda istog dana reagirao ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, čija je stranka najavila da će se 22. veljače povući iz vlade, priznajući da u pogledu na podnesak postoje razlike.

Erjavec je rekao da što se njega tiče o podnesku može raspravljati i parlament, ali na zatvorenoj sjednici, te da su netočne Janšine ocjene da je podnesak loše pripremljen.

Naprotiv, na njemu su dugo vremena radili eminentni domaći i strani stručnjaci, rekao je Erjavec koji najviše nade polaže u to što će na arbitraži Sloveniju zastupati istaknuti francuski ekspert.

'Ministarstvo je sve obavilo vrlo profesionalno. Morate znati da nas pred arbitražom zastupa najbolji odvjetnik na svetuAllain Pellet. On je sve sporove pred arbitražnim sudovima dobio, a mi smo argumentaciju u podnesku pripremili prema njegovim naputcima', rekao je Erjavec novinarima, u polemičkom odazivu na Janšine tvrdnje, dodajući da se u arbitraži radi o utvrđivanju pravnih argumenata i činjenica, a ne o novom određivanju granice ili pregovorima.

Navode nekih medija da u dijelu slovenske vlade postoje razmišljanja i 'odvažnijem' isticanju graničnih želja u podnesku koji treba uskoro dostaviti u Haag, komentirala je u petak onda i oporbena stranka Pozitivna Slovenija (PS), protestirajući protiv Janšine najave da će odluku o podnesku prepustiti parlamentu, uz ocjenu da bi to bilo protiv zakona koji to stavlja u ingerenciju vlade.

'Ne želimo da Slovenija postane talac obračuna unutar vladajuće koalicije', izjavili su na konferenciji za novinare parlamentarni zastupnici te stranke Janja Klasinc i Roman Jaklič. Upozorili su da je u samom arbitražnom sporazumu navedeno da je za njegovu provedbu zadužena vlada, te da ga je parlament već ratificirao, a bio je potvrđen i na referendumu, te izrazili bojazan da bi se moglo dogoditi da Slovenija na vrijeme svoj podnesak niti ne preda.

Na polemiku koja se pojavila oko podneska i razmimoilaženja u vladi u petak je reagirao i predsjednik države Borut Pahor koji je u svojstvu tadašnjeg premijera prije tri godine Arbitražni sporazum potpisao.

Na konferenciji za tisak na kojoj je inače komentirao aktualne odnose u državi, Pahor je rekao da je odgovornost vlade da li će i kako o podnesku informirati parlament, ali je upozorio da ne bi trebala propustiti rok za predaju podneska arbitražnom sudu.

Pri tome je slovenski predsjednik rekao kako smatra da Slovenija za rad na arbitraži ima odličnu ekipu, te da ne bi bilo dobro da zbog političke situacije u vladi i državi arbitraža postane pitanje na kojemu će se dokazivati 'tko je veći patriot'.