Preko tri stotine stanovnika romske nacionalnosti mjesta Gyongyospata u sjeveroistočnoj Mađarskoj krajem travnja moralo je napustiti domove zbog divljanja nasilničkih bandi okupljenih u 'kamp za obrambeno obučavanje'. Tvrdeći da upravo Romi selo mjesecima agresijom drže u strahu, na što policija navodno ne reagira, Gabor Vona, predsjednik ekstremno nacionalističke stranke Jobbik, stao je u obranu 'kampa' i tražio ostavku ministra policije.

Paravojne grupe, poput zabranjene Mađarske garde, i prethodnih mjeseci paradirale su romskim selima u Mađarskoj, na svoju ruku provodeći 'zakon i red'. Povorke crnokošuljaša pred noć bi ulazile u sela uz svjetla zapaljenih baklji i pjevanje mađarske himne.

Krisztina Morvai, Jobbikova predsjednička kandidatkinja, tvrdi da im nije cilj plašiti Rome. 'Ovakvim povorkama ljudima želimo vratiti oduzeto dostojanstvo', kaže Morvai, jedna od čelnica stranke čiju je tročlanu delegaciju u osječkom Prosvjetno-kulturnom centru Mađara nedavno primilo vodstvo Demokratske zajednice Mađara Hrvatske, što je otkrio tportal.

Morvai ima uvodnu riječ u Jobbikovu lanjskom predizbornom programu u kojem se na cijeloj stranici piše o 'ciganskim pitanjima'. Normalne države bore se protiv kriminala općenito, ali Jobbik ne – bavi se specijalno etničkim 'ciganskim kriminalom', a kao rješenje najavljuje uvođenje namjenske žandarmerije. Nove seoske milicije, dakako pod operativom ove ekstremno desničarske stranke, predstavljale bi državno institucionaliziranje spomenute Mađarske garde.

Budući da ratoborni Jobbik ne priznaje ni Trianonski sporazum iz 1920. godine, pa revizijom zapravo traži narušavanje teritorijalne cjelovitosti susjednih zemalja poput Hrvatske, sasvim je jasna rečenica iz programa da 'Mađarska država mora biti obnovljena u granicama svojih povijesnih zahtjeva'.

Prema tome, da se svakako radi o neonacističkoj stranci, za tportal tvrdi politički analitičar Srđan Dvornik. 'Prvo, to je etničko shvaćanje, i praktičko tretiranje, države kao političke zajednice - na njihovim se skupovima izvikuje 'Mađarska Mađarima!', a u to ime bi i širili granice na 'povijesne nacionalne' teritorije susjednih zemalja. Drugo, to je kolektivno bacanje krivnje na etničke manjine - Rome i Židove, a našlo bi se i još po potrebi. Treće, to je aktivna prijetnja da se političku borbu zamijeni paravojnim sredstvima i nasiljem i da se i etničke i političke manjine (opet Rome, ali i liberale i ljevičare), tretira kao neprijatelje', objašnjava Dvornik.

Put kojim je takva neonacistička politička grupacija na lanjskim izborima pronašla 56 mjesta u mađarskom i tri u Europskom parlamentu, proučio je Jaroslav Pecnik, dugogodišnji voditelj osječkog ureda HHO-a i poznavatelj srednjoeuropskih političkih kretanja. Razlog uspjehu ovakve nazadne opcije, tvrdi Pecnik, prvenstveno valja tražiti u masovnom tranzicijskom razočaranju i proizašloj socijalnoj nepravdi: 'Mađarski socijaldemokrati propustili su šansu reformirati ekonomiju i, naprotiv, doživjeli su potpuni debakl te odveli državu u bankrot. Na tom nezadovoljstvu stasao je ekstremno nacionalistički Jobbik, koji sada nudi jednostavna rješenja. Pristalice Jobbika mahom su marginalne intelektualne skupine i sada sve više mladi dezorijentirani nezaposleni ljudi.'

Dvornika sada najviši zanima kako takvi neonacisti nailaze na prijem u Hrvatskoj, makar i manjinskog DMHZ-a. 'Na prvu loptu, moglo bi se spram te organizacije imati nešto popusta jer kod manjina je nacionalizam uvijek razumljiviji. Tako i ovoj našoj organizaciji može biti važnije što ih podržava jedna parlamentarna partija u 'matičnoj' zemlji nego da gledaju o kakvoj se partiji radi. Ali kad u Demokratskoj zajednici Mađara tvrde da ta partija nije neonacistička, to je druga priča. Pritom je manje važna traljava argumentacija (pozivanje na formalan program i preskakanje stvarne politike), a važnije je što ta gospoda uopće pokušavaju naći opravdanje Jobbikovom neonacizmu. No, u tome nema ničeg osebujno 'mađarskog'. To se vrlo dobro podudara s prevladavajućim hrvatskim političkim obrascem, kojemu proganjanje slabijih u ime nacije nije odbojno, pa i zločinci mogu biti heroji', rekao nam je Dvornik.

Sporni Jobbikov posjet kratko je, i vrlo suzdržano, komentirao saborski zastupnik mađarske manjine Deneš Šoja. 'Opasno je, ali ne treba napuhavati', rekao je Šoja, iza kojeg stoji Savez mađarskih udruga, suparnički manjinski savez DMHZ-u. Na naše izričito pitanje ograđuju li se od posjeta Jobbika DHMZ-u, iz njegova saveza poručili su nam da 'svako uvlačenje pojedinih manjinskih udruga u rad političkih stranaka pa i onih iz matične zemlje smatraju dugoročno štetnim za cijelu mađarsku manjinsku zajednicu'.