'Ukoliko želimo da Hrvatska ide brže u svom ekonomskom razvoju, onda najviše moramo ulagati u obrazovanje, znanost i istraživanje. To nije nikakva nova formula, a svjetska iskustva su pokazala da su zemlje koje su tako ulagale lakše prolazile period teške krize', rekao je ministar Željko Jovanović na svečanosti primopredaje ugovora o stipendiranju.

Od 408 stipendija koje su dodijeljene za ovu akademsku godinu, najviše ih je, čak 338, za studente tzv. deficitarnih zanimanja. Preostale će dobiti aktivni sportaši, studenti s invaliditetom te djeca bez roditelja koja su živjela u domovima.

Stipendije za sve njih osiguralo je devet donatora Zaklade, za što je ministar Jovanović, ocijenivši kako je 'poražavajuće da je broj donatora jednoznamenkast', izrazio uvjerenje kako će ih idućih godina biti još više.

Hrvatska u ovom trenutku nije društvo znanja niti je društvo jednakih šansi za sve i upravo je cilj ove Vlade mladim ljudima dati jednaku šansu da steknu najkvalitetnije obrazovanje bez obzira na svoje socijalno i ekonomsko podrijetlo. Doista je zabrinjavajući podatak po kojem u Hrvatskoj svega dva posto studenata dolazi iz obitelji u kojima roditelji imaju samo osnovnu školu', upozorio je ministar Jovanović.

Ohrabruje ga činjenica da najveći broj stipendija ove godine ide studentima koji se educiraju za deficitarna zanimanja, odnosno profesije koje hrvatskom gospodarstvu i društvu mogu pomoći da krene naprijed. Naveo je i kako su to, među ostalim, računalstvo, elektrotehnika, anglistika, farmacija, medicina...

Nacionalna zaklada za potporu učenikom i studentskom standardu kroz svoje je aktivnosti do sada stipendirala, uključujući i ovu generaciju studenata, blizu 3.000 studenata. Samo za ovogodišnji natječaj javilo se njih 2.000, od čega tek 100-tinjak nije ispunilo kriterije. Prosječna ocjena studenata koji se javljaju na natječaj Zaklade bila je 4,8