Saborski su zastupnici u nastavku sjednice raspravili prijedloge dopune Kaznenog zakona te posebnog zakona o nezastarjevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz pretvorbe i privatizacije, kojima se razrađuje odredba iz prošlogodišnjih izmjena Ustava o nezastarjevanju tih kaznenih djela
Dopunama Kaznenog zakona precizira se da uz kaznena djela prema međunarodnom pravu ne zastarijevaju ni kaznena djela utvrđena Ustavom.
Predloženim zakonom o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela u pretvorbi i privatizaciji propisuje se katalog tih kaznenih djela, počinjenih u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države, obrazložila je u ime predlagatelja državna tajnica Ministarstva pravosuđa Tatjana Vučetić.
Kaznenim djelima ratnog profiterstva i kaznenim djelima iz procesa pretvorbe i privatizacije u tim (ratnim) okolnostima, među ostalim, smatra se nesavjesno poslovanje, prouzročenje stečaja, zloporaba položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju, zaključenje štetnog ugovora, nedopuštena trgovina, utaja poreza i doprinosa i drugih davanja, prijevara, pronevjera, krivotvorenje službene isprave, nesavjestan rad stav u službi, primanje i davanje mita, izbjegavanje carinskog nadzora i druga, pojasnila je.
Kaznenim djelima ratnog profiterstva, dodala je, smatraju se i kaznena djela kojima je ostvarena nesrazmjerna imovinska korist podizanjem cijena robe koja je u nestašici, prodajom imovine znantno ispod njezine vrijednosti ili na drugi način iskorištavanjem ratnog stanja i neposredne neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države.
Damir Kajin (IDS) u raspravi je ustvrdio da bi se sve to 'moglo pretvoriti u veliku reviziju ničega'. 'Volio bih da ponovno uskrsne Tito i provede eksproprijaciju eksproprijatora, ali danas je 2011. i druga su vremena', rekao je Kajin.
'Apsolutno sam za reviziju', poručio je Kajin, osvrnuvši se na privatizaciju hrvatskih banaka za čiju je sanaciju, kako je rekao, utrošeno oko 13 milijardi kuna, prodane su za pet do šest, a danas vrijede 40 milijardi kuna. Kada bi danas netko u to taknuo, Europa to ne bi dopustila, a Hrvatska bi, jer je ovisna o kreditima - bankrotirala, smatra Kajin. Ustvrdio je i da je poduzetnik Luka Rajić iznio iz zemlje 300 milijuna eura dobivenih prodajom Dukata francuskom Lactalisu, a tek manji dio vratio u Hrvatsku ulogom od 50 milijuna eura u farmaceutsku industriju. Drži kako se vjerojatno neće sankcionirati oni koji su radili uz političku potporu.
Nenad Stazić (SDP) upozorio je da ratno stanje nije bilo proglašeno, pa se po tim zakonima nikoga ne bi moglo ni za što optužiti, stoga smatra da bi bilo najbolje predložene zakone povući iz procedure. Pozvao je predlagatelje da napišu kvalitetan prijedlog zakona, a, kako je rekao, 'možemo pričekati i izbore pa da poštena vlast napiše pošten zakon'. Odustajanje od revizije pretvorbe i privatizacije značilo bi dopuštanje prijevare, rekao je Kajin.
Predložene izmjene zakona o Državnom sudbenom vijeću (DSV) te o državnom odvjetništvu, koje su i mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23., podržali su u ime Kluba HDZ-a Ana Lovrin i Kluba HNS-HSU Goran Beus Richembergh. Ana Lovrin (HDZ) kazala je kako je svrha izmjena zakona osiguranje jasnih i transparetnih mjerila za ulazak u krug pravosudnih dužnosnika i njihovo napredovanje.
Goran Beus Richembergh (HNS) pozdravio je nastojanje da se kao kriterij za izbor na sudačku dužnost uvedu novi jasni depolitizirani standardi i procedure. Rezultate očekuje tek za nekoliko godina, jer, kako je rekao, oni ne mogu doći preko noći.
Izmjenama se, među ostalim, predviđa proširenje kataloga stegovnih djela za suce, odnosno državne odvjetnike, te predviđa osnivanje istražnog povjerenstva koje bi provodilo izvide vezano uz odluke DSV-a i Državno-odvjetničkog vijeća (DOV). Izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu predložena je i odredba o izuzeću člana DOV-a ako je u rodbinskoj vezi s kandidatima o kojima odlučuje, a takva je odredba predložena i izmjenama Zakona o DSV-u. Izmjenama zakona o DSV-u proširena je nadležnost DSV-a da odlučuje o ukidanju imuniteta sudaca.