U Hrvatskoj gospodarskoj komori predstavljena je dugo očekivana Industrijska strategija Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Okupljeni gospodarstvenici i ekonomski stručnjaci podržali su namjere Vlade da dugoročno osmisli industrijski razvoj, ali su izrazili i brojne primjedbe na predloženi dokument
Glavni cilj industrijske strategije, koju je predstavio savjetnik ministra Vrdoljaka Tomislav Radoš, ostvarivanje je prosječnog industrijskog rasta od 2,85 posto čime bi se do 2020. godine dostigao obujam industrijske proizvodnje iz pretkrizne 2008. Usto, strategija cilja na rast izvoza od 30 posto i otvaranje 85.000 radnih mjesta.
Šest je strateških industrija koje bi trebale biti ključne za gospodarski rast i razvoj Hrvatske do 2020. godine. To su proizvodnja farmaceutskih proizvoda, proizvodnja računala, elektroničkih i optičkih proizvoda, proizvodnja električne opreme, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, proizvodnja strojeva i uređaja te računalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti (ICT).
Šanse da postanu 'pokretači' imaju prehrambena i drvna industrija, ali pred njima su izazovi restrukturiranja i pozicioniranja na inozemnim tržištima.
Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara elektorindustrije izrazio je zadovoljstvo što strategija naglašava da je izvoz temelj razvoja. 'Stoga bi cijeli niz poticaja izvozu trebalo uključiti u strategiju', smatra Bago te naglašava da strategiji treba dodati materijalne pretpostavke pomoću kojih bi se rješila pitanja energije, vode, hrane, komunikacija i zdravlja.
Savjetnik predsjednika Josipovića Boris Cota smatra da je industrijska strategija došla prekasno te da stoga vrlo brzo treba osmisliti mjere industrijske politike. Predložio je horizontalne poticaje za industrije vezane uz zelene tehnologije koje danas daju najveći doprinos rastu BDP-a, osiguranje povoljnijih uvjeta za financiranje investicija, decentralizaciju industrijske politike te stimuliranje onih koji su konkurentniji. Cota smatra da je povećanje izvoza od 30 posto do 2020. godine previše ambiciozan cilj s obzirom na slabu potražnju kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera.
'Sektorski djelovati nije moguće, jer je Hrvatske preblizu velikim tržištima', smatra ekonomski analitičar Damir Novotny te upozorava da državni kapitalizam više ne postoji i da težište treba staviti na male poduzetnike, kao što se radi u ostatku EU-a. Kao i Cota zalaže se za kratkoročne mjere industrijske politike, a najveći problem vidi u tome što politička elita još nije spremna na ozbiljnu fiskalnu prilagodbu.
'Da bi uspjela, zamišljena industrijska politika treba snažan fiskalni poticaj, a on će, po svemu sudeći, izostati', skeptičan je Novotny.
Sažetak industrijske strategije pogledajte ovdje
