Ondje upravo provodi nekoliko milijardi kuna vrijedne projekte izgradnje i obnove infrastrukture u Trogiru, Kaštelima, Solinu, Splitu i nekoliko okolnih gradova i općina.

Samu komunalnu tvrtku znatno je modernizirao: prvi u Hrvatskoj formirao je službu 'vodnih redara' koji otkrivaju i sprječavaju krađu vode i onečišćenje mora. Uveo je e-račune za tvrtke i građane, daljinsko očitavanja mjerila, kontrolu i uštedu gubitaka vode iz mreže, pokrenuo pozivni centar za potrošače, uveo praćenje rada na predmetima od samog ulaska u firmu do realizacije, na web stranicama tvrtke javno objavljuje sve troškove javne nabave…

U takvim tvrtkama i mali koraci predstavljaju revoluciju.

Šuta je dugogodišnji član HDZ-a, umjeren u stavovima, no dosad nije bio previše eksponiran. Nakon ozbiljnog podbačaja u prvom krugu izbora čak se pojavila špekulacija da će upravo on preuzeti splitski HDZ. Upitali smo ga i o tome, no zasad izbjegava konkretan odgovor.

Uoči nedjeljnog drugog kruga izbora tportal je porazgovarao s ovim kandidatom za zamjenika gradonačelnika Splita.

Je li realno to da na drugi krug izbora HDZ 'izvuče' dovoljno birača kako bi poništio ogromnu Puljkovu prednost iz prvog kruga?

Rezultati prvog kruga kombinacija su iznimno male izlaznosti i anomalije na ljevici, gdje je Centar 'usisao' glasove ostalih lijevih stranaka koje nisu prešle prag.

Drugi krug je sasvim nova priča i nova utakmica. Nismo u drugom poluvremenu, nego u novoj utakmici. Trenutno je 0:0. Vjerujem da će u drugom krugu građani prepoznati kome je zaista Split prvi i jedini. Splićani su umorni od svađa i podjela i o tome najbolje svjedoči rekordno niska izlaznost u prvom krugu.

Možete li zamisliti suradnju gradonačelnika Đogaša s Gradskim vijećem u kojemu evidentno ne bi imao većinu?

Suradnja gradonačelnika s Gradskim vijećem svodi se na komunalne projekte od zajedničkog interesa za sve Splićane. Vjerujem da nijedan vijećnik neće biti protiv razvoja Splita, bez obzira na političke predznake.

Nalazite se na mjestu direktora tvrtke Vodovod i kanalizacija (ViK). Kako ste u proteklih deset mjeseci surađivali s gradonačelnikom Puljkom i možete li zamisliti nastavak te suradnje? Očekujete li da će vas smijeniti?

Natječaj za direktora Vodovoda i kanalizacije je u tijeku, a o odabiru odlučuju četiri grada i 10 općina na temelju priloženog četverogodišnjeg programa. Kao direktor ViK-a podigao sam poslovanje tvrtke na zavidnu razinu, a danas realiziramo projekte u vrijednosti većoj od Pelješkog mosta i na to sam ponosan, a suradnja je bila korektna.

Izborili ste mjesto u Gradskom vijeću Splita, no zbog izmjena Zakona o sprječavanju sukoba interesa u njega nećete moći ući. Jeste li uoči kandidature znali za tu okolnost?

Znao sam za tu okolnost, ali smatrao sam da je pristojno da kao kandidat za zamjenika gradonačelnika stanem na listu stranke koju predstavljam, a za dalje ćemo vidjeti.

Kako se nosite s kampanjom suprotne strane koja označava HDZ kao stranku osuđenu za kriminal, onu koja zbog toga 'ne bi više trebala postojati'?

Nikada nismo prihvatili diskurs generaliziranja i napada. Svaki kriminal ima ime i prezime, u suprotnom smatram to klevetanjem. S ljudske i profesionalne strane neprihvatljivi su mi takvi napadi.

Pojavile su se spekulacije da ste jedan od kandidata za preuzimanje splitskog ogranka stranke, imate li takve ambicije?

Splitski HDZ je stabilna stranka. Sav naš trenutni fokus je na predstojećim izborima u nedjelju. Kao i svaki put do sada, rezultate ćemo analizirati i zajednički donositi odluke u najboljem interesu stranke.

Godinama ste se nalazili na mjestu direktora Centra za gospodarenje otpadom Lećevica, a koji se ni nakon dva desetljeća nije počeo graditi. Osjećate li odgovornost zbog toga?

Odgovornost mogu osjećati samo za period koji sam proveo u Lećevici i odluke i rezultate koji datiraju iz tog vremena. A činjenice kažu da je u tom periodu ishođeno preko 100 dokumenata i provedeno na desetke upravnih postupaka, dobivene su sve dozvole, odobrena su bespovratna europska sredstva i pripremljena je natječajna dokumentacija za izvođača radova. O onome što se događalo poslije ne mogu govoriti niti za to odgovarati, ali smatram da se Split kroz suvlasništvo treba snažnije angažirati po pitanju realizacije Lećevice.

Prijeti li Splitu 'napuljski scenarij' s otpadom? Kako to izbjeći?

Moramo pametnije zbrinjavati svoj otpad, po uzoru na druge gradove koji odvajaju otpad i na taj način reciklažom smanjuju ukupnu količinu otpada koja se proizvodi. Trenutno smo među najgorim gradovima u zemlji po odvajanju i to ćemo mijenjati.

Prvi korak je edukacija građana putem medija, društvenih mreža, radionica u dječjim vrtićima i školama te edukacija u gradskim kotarima i mjesnim odborima. Osigurat će se nabava spremnika za odvojeno prikupljanje otpada po sustavu 'od vrata do vrata'. Planirana je naplata usluga gospodarenja otpadom po predanoj količini, a uvest će se elektronička evidencija odvoza otpada.

Do kraja 2023. godine realizirat ćemo reciklažna dvorišta u Kopilici, na Sirobuji, TTTS-u i Pujankama, ukupne vrijednosti 20 milijuna kuna, te sanirati postojeće na Karepovcu. Dodatno, osigurat ćemo uspostavljanje još minimalno tri mobilna reciklažna dvorišta.

Pomoću bespovratnih europskih sredstava izgradit ćemo sortirnicu na području MO-a Kamen, sjeverno od odlagališta Karepovac, vrijednu ukupno 50 milijuna kuna. Odvojeno prikupljeni biootpad otpremat će se u kompostanu uz cilj izgradnje na zajedničkoj lokaciji sa susjednim gradovima i općinama.

Potpuno zbrinjavanje Karepovca tek nam predstoji i mora mu se dati apsolutni prioritet jer taj prostor može predstavljati jedan od dragocjenih gradskih prostornih resursa.

Vjerojatno najvažnija gradska tema je prometna infrastruktura jer evidentno zaostaje za potrebama grada. Kako to riješiti?

Znaju se ključni prometni problemi, mi ih živimo svaki dan. Dio problema su javne garaže. Nastavit ćemo realizaciju Puta iza nove bolnice, Manđerove, Bračke te ubrzati priču oko Vukovarske.

Prije svega apliciranjem na fondove EU-a za uređenje nerazvrstanih cesta te nam kroz programiranje može biti na raspolaganju oko 200 milijuna kuna jer smo samo gradskim proračunom unedogled osuđeni na krpanje. Uskoro će biti gotova i zapadna rampa zahvaljujući Vladi RH. Potom je potrebno u suradnji s Vladom realizirati izlaz iz trajektne luke te Zagorski put i najprometnije raskrižje u Hrvatskoj, ono u Stobreču. Tako će grad prometno prodisati.

Druga krucijalna tema jest turizam jer sve očitije izmiče kontroli i izaziva komunalni nered, ali i nezadovoljstvo građana. Može li se on staviti pod kontrolu i kako?

Nažalost, nikad gore scene nego ovog ljeta. Svjedočimo potpunom neredu i kaosu, a sve se moglo spriječiti. Prvo postavljanjem mobilnih WC-a, a potom i donošenjem osvježenog komunalnog reda i puno boljom suradnjom s policijom. Dugoročno je potrebno povesti širu raspravu te donijeti strategiju turizma koja će se bazirati na selekciji gostiju koji će odgovarati prilikama Splita.

Mora se produljiti turistička sezona, ali tako što će se razvijati drugi, profitabilniji oblici turizma. Za to nam je nužan kongresni centar. Od turizma ne treba bježati, ali trebamo naučiti živjeti s turizmom, a ne samo od turizma.

Slažete li se s inicijativom da Split dobije status i ovlasti 'velikog grada', odnosno izjednači se sa Zagrebom? Hoćete li se zalagati za to?

Smatram da je priča o ovlastima alibi. Oni koji znaju raditi i surađivati sigurno neće tražiti izlike u nedostatku ovlasti ili u tobožnjim kočnicama. Apsolutno sam za to da Grad dobije neke ovlasti koje će omogućiti brže donošenje odluka, ali to nipošto ne smatram glavnim problemom Splita, nego nedostatak vizije. To je ono što blokira razvoj našeg grada.