Iako je Popis stanovništva proveden prije više od dvije godine, i dalje nisu poznati mnogi podaci: o kućanstvima, migracijama, bračnom stanju i vrsti životnih zajednica. Svi će rezultati Popisa stanovništva 2011. tako biti poznati do 2014. godine, dvije i pol godine nakon što je popis proveden. Usporedbe radi, Kina je popis provela u studenom 2010, rezultati su bili objelodanjeni pola godine kasnije. Kinezi su popisali milijardu i 370 milijuna ljudi, a Državni zavod za statistiku u Hrvatskoj je popisao 4.284.889 hrvatskih građana! Rezultate i dalje čekamo i oni će na kapaljku će biti objavljivani do kraja godine
Popis stanovništva 2011. pretvorio se u pravu sapunicu s mnogo nastavaka. Je li zbrka oko zapošljavanja 400 osoba koje bi radile na obradi podataka doista mogla dovesti do toga da se rezultati objavljuju i dvije i pol godine nakon popisivanja?!
Vratimo se još malo na Kineze. Za popis stanovništva koji je trajao deset dana angažirali su oko šest i pol milijuna dužnosnika i volontera. Zanimljiva je i svota koju su za popis izdvojili. Riječ je o oko 104 milijuna dolara. Ako to preračunamo u kune prema tečaju HNB-a s kraja 2010. kada je jedan dolar iznosio 5,57 kuna, ispada da su Kinezi svoj popis platili oko 580 milijuna kuna. Hrvatski popis koštao je porezne obveznike 175 milijuna kuna, što je oko 40 kuna po stanovniku.
Popis stanovništva u Indiji njihove je vlasti koštao malo više nego kineske, potrošeno je oko 5,5 kuna po stanovniku Indije. Ipak, nije dovoljno gledati samo opseg popisa. Naime, popisivanje u zapadnim zemljama košta znatno više, jedan od razloga je i znatno skuplja radna snaga. Tako je SAD potrošio za popis čak 48 dolara po stanovniku, što je po tečaju iz 2010. 267 kuna.
Podaci na kapaljku
Prvi, preliminarni rezultati Popisa stanovništva 2011. bili su objavljeni 29. lipnja 2011. Tada smo doznali ukupan broj stanovnika Hrvatske i broj stanovnika po gradovima, mjestima, općinama…
Tada je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Ivan Kovač rekao da ćemo ostale podatke, posebice one o etničkoj i vjerskoj pripadnosti, morati pričekati prvu polovicu slijedeće godine. I opet probijanje roka. Podaci nisu objavljeni početkom 2012, već tek u prosincu!
Objava svih ostalih podataka - o kućanstvima, obiteljima, stanovima i njihovim obilježjima, zatim podaci o obrazovnim, ekonomskim i migracijskim obilježjima stanovništva te podaci o teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, bračnom stanju i vrsti zajednice u kojoj osoba živi i broju živorođene djece - bit će gotova do kraja ove godine, kažu nam u Državnom zavodu za statistiku. U veljači su, pak, zaposlili na četiri mjeseca stotinu djelatnika 'putem mjere javni radovi', koji uz četrdesetak stalno zaposlenih djelatnika Državnog zavoda za statistiku rade na poslovima obrade popisne građe, poručuju.
Muke s obradom popisa počinju još za vrijeme Jadranke Kosor, kada vlada nije odobrila zapošljavanje 396 djelatnika za obradu podataka. Ti ljudi zaposleni su tek polovinom 2012, za vrijeme aktualne vlade Zorana Milanovića te je obrada podatak počela godinu dana kasnije od predviđenog.
Cijela kronologija natezanja oko obrade podatak vidljiva je iz ovog dopisa ravnatelja Ivana Kovača Vladi, a koje je bilo očitovanje na pitanje saborskog zastupnika Davorina Mlakara o Popisu stanovništva.
A upravo je Mlakar u vrijeme HDZ-ove vlade bio ministar uprave, kada to Ministarstvo u nekoliko navrata nije odgovarala na opetovane molbe Državnog zavoda za statistiku za privremeno zapošljavanje 400 ljudi.
'Katastrofalna organizacija' i miševi
Iako je zbog nezapošljavanja dodatnih osoba početak obrade podataka kasnio godinu dana, cijeli proces pratila je i neorganiziranost. 'Organizacija popisa bila je doista katastrofalna od samog početka. Sam popis je vođen amaterski, a o obradi podataka da ne govorim. Na popisu nije angažiran ni jedan iskusni demograf, a brojni koji su u DZS-u znali kako se popis radi su umirovljeni. U dobivene rezultate ima pravo sumnjati svaki upućeniji stručnjak. To je, dakako, teško dokazati na temelju dosad objavljenog, ali kad bi Popis bio objavljen u potpunosti, iskusni demografi bi bez problema mogli uočiti nelogičnosti i dokazati netočnost podataka. Kako sada stvari stoje, nije nemoguće da ostatak podataka iz Popisa neće nikada biti objavljen', rekao je za Jutarnji list u prosincu 2012. sugovornik iz Državnog zavoda za statistiku.
No nisu ovo jedini problemi koji su pratili popis. Naime, popisna građa bila je smještena u objektu bivše vojarne 'Dr. Ante Starčević' u Jastrebarskom, koju je DZS dobio na privremeno korištenje.
Tamo su, prema pisanju medija, a što je neizravno potvrđeno i u DZS-u, imali problema s glodavcima kojima je 80 tona papira bilo itekakvo gurmansko iskušenje. Štete, uvjeravali su, nije bilo.
