Prvi put nakon ujedinjenja u Njemačkoj bi se trebao provesti tzv. cenzus, mini verzija popisa stanovništva, koja će obuhvatiti oko osam od 82 milijuna Nijemaca. Informacije koje državna uprava namjerava sakupiti bitno će utjecati na razne aspekte političkog i ekonomskog života Njemačke, koja prethodno baš i nije imala sreće s popisima stanovništva.

Posljednji popis u DDR-u održan je 1981, a u Saveznoj Republici Njemačkoj to je bilo 1987. godine, ali tek nakon velike sudske bitke, u kojoj su protivnici popisa odnijeli veliku pobjedu na njemačkom Ustavnom sudu. Naime, zabrinuti zbog raspolaganja države privatnim podacima svojih građana, brojni aktivisti, među kojima su se isticali pripadnici tada mlade stranke Zelenih, uspjeli su pred sudom izboriti pravo građana na informacijsko samoodređenje.

To u praksi znači da stanovnici Zapadne Njemačke nisu bili obavezni odgovarati na pitanja popisivača, ako to ne žele, što je rezultiralo masovnim bojkotom popisa iz 1987. godine.

Stoga će najavljeni mali cenzus biti prva prilika ujedinjenoj Njemačkoj da sazna, primjerice, koliko ljudi uopće živi u bivšem istočnom, a koliko u zapadnom dijelu zemlje. Također, bit će zanimljivo usporediti podatke o kretanju stanovništva, s obzirom na to da postoje savezne pokrajine koje već godinama gube ljude.

Tako je sjeverni Schleswig-Holstein tijekom godina ostao siromašniji za desetine tisuća stanovnika, a u mnogoljudnom Baden-Würtennbergu postaje sve veća gužva.

Rezultati cenzusa će utjecati i na raspodjelu novčanih sredstava među saveznim pokrajinama, koja se mjere u stotinama milijuna eura. Ipak, prvi rezultati cenzusa, koji počinje za desetak dana, znat će se tek krajem 2012. godine.