U Njemačkoj živi oko milijun sirijskih izbjeglica. Više od 600.000 njih ima privremenu dozvolu boravka, koju moraju produljiti nakon jedne do tri godine. Nakon pada Asadova režima postavlja se pitanje hoće li se jedan dio Sirijaca sada vratiti u svoju domovinu ili će pak još veći broj njih zatražiti azil u drugim zemljama?
Njemačka je od svih zemalja EU-a primila najviše izbjeglica iz Sirije. Samo u posljednjih nekoliko godina njih stotine tisuća. Pad režima sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, ulaskom pobunjenika džihadističke skupine Hajat Tahrir al-Šam u glavni grad Damask, dočekan je s osmijehom među njemačkim političkim vrhom.
No, iz njemačkog Ministarstva obrane još uvijek ne žele davati nikakve prognoze po pitanju toga bi li novonastala situacija mogla rezultirati novim izbjegličkim valom ili pak povratkom sirijskih izbjeglica u svoju zemlju.
Samo u ovoj godini 236.000 ljudi zatražilo je azil u ovoj zemlji, od čega gotovo 75.000 njih ima sirijsko državljanstvo. Kao i dosadašnjih godina, Sirijski su bili najveća skupina tražitelja azila u Njemačkoj.
vezane vijesti
CDU-ovac upozorava na novi izbjeglički val
Stručnjak za unutarnje poslove iz redova demokršćana (CDU) Alexander Throm pak upozorava na potencijalni novi val te poziva na hitne mjere odbijanja na granici. No, kako je rekao za Berliner Morgenpost, postoji mogućnost i da se sirijske izbjeglice vrate u svoju zemlju.
'Moramo vidjeti u kojem trenutku će biti sigurni dobrovoljni povratci i hoće li neki uopće imati pravo na zaštitu. Cilj, naravno, mora ostati da deportiramo ljude natrag u Siriju ili pojedine regije', kaže on.
Hoće li Njemačka sad lakše moći deportirati ljude u Siriju?
Iz njemačkog ministarstva unutarnjih poslova ni na to ne želi dati ishitrene odgovore. 'Nemoguće je predvidjeti kakav će utjecaj imati ova promjenjiva situacija na mogućnost deportacije sirijskih izbjeglica', rekla je glasnogovornica ministarstva.
Savezna vlada već duže vrijeme razmišlja o deportaciji teških kriminalaca i opasnih ljudi u Siriju. No to je, kako kažu iz ministarstva, moguće samo ako su ispunjeni svi zakonski uvjeti te ako postoje stvarne mogućnosti za provođenje mjera deportacije.
Stručnjak: Asadov pad mogao bi biti prilika za novu njemačku vladu
Stručnjak za migracije Geral Knaus kaže da bi novonastala situacija mogla biti prekretnica za Europu.
'Bit će još kaosa, ali teško je zamisliti išta gore od razdoblja od 2011. naovamo, pod Asadom, s ruskim bombardiranjem i terorom Islamske države', napisao je Knaus na X-u.
Ovo bi, dodaje on, također mogla biti dobra vijest za sirijske izbjeglice, prvo u Libanonu, Jordanu i Turskoj, a zatim i u Europi. A to bi sljedećim vladama u Njemačkoj i Austriji dalo priliku da drastično smanje broj tražitelja azila, u slučaju da se situacija u Siriji stabilizira.
Prema nekim izvještajima još jutros jedan dio izbjeglica iz Libanona pokušao se vratiti u Siriju. Ova iznenadna pobjeda džihadističke skupine, koju navodno podržava turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, ide na ruku i Turskoj, u kojoj se nalazi oko tri milijuna sirijskih izbjeglica.
Zatišje ili nastavak građanskog rata: 'Drugo je izvjesnije'
No, ne slažu se svi stručnjaci s tim da bi se situacija doista i mogla smiriti. Stručnjak za terorizam Peter Neumann napisao je na X-u da je puno izvjesniji scenarij u kojem će se građanski rat ponovno rasplamsati te će još više ljudi pokušati pobjeći iz Sirije, nego onaj u kojem će se situacija smiriti da se izbjeglice vrate u Siriju.
'Ljudi u Siriji prošli su kroz strašne stvari', napisala je ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. 'Cijela jedna generacija je odrasla, pod prijetnjom stalnog raseljavanja, u ratu, teškoćama i nedostatku humanitarne pomoći', kazala je.
No, političar Zelenih upozorava da Sirija sada ne smije pasti u ruke drugih radikala.
Johann Wadephul iz CDU-a na tragu toga kaže da je Asad, doduše bio diktator, ovisan o milosti Moskve i Teherana, no da ga zabrinjavaju i druge skupine, a posebice islamistička skupina koja je i svrgnula Asada - Hayat Tahrir al-Šam - a koju je EU okarakterizirao kao terorističku skupinu.
Velik dio sirijskog stanovništva boji se nemira, nasilja i nestašice. Posebno su ugrožene nacionalne i vjerske manjine u Siriji poput kršćana, koji strahuju od progona ako islamističke snage preuzmu vlast.
U Hrvatskoj ove godine najviše tražitelja azila iz Rusije, Turske i Sirije
U prvih šest mjeseci ove godine broj tražitelja azila u Europskoj uniji, Norveškoj i Švicarskoj neznatno se smanjio, ali i dalje iznosi više od pola milijuna, pokazuju službeni podaci. Oko 71.000 tražitelja azila došlo je iz ratom razorene Sirije, što je povećanje od sedam posto u odnosu na 2023. Isto je učinilo 45.000 Afganistanaca, što predstavlja pad od 18 posto.
U Hrvatskoj su zabilježena 654 zahtjeva, a odobreno ih je 40. Najviše tražitelja azila u Hrvatskoj dolazi iz Rusije, Turske i Sirije.
Iz Sirije, iz koje je najveći broj izbjeglica koji su prolazili balkanskom rutom u razdoblju od 2011. do 2015., ukupno je tada izbjeglo nešto više od četiri milijuna ljudi.
U razdoblju od travnja 2011. do srpnja 2015., azil u zemljama Europe zatražilo je 348 tisuća Sirijaca. Čak 47 posto izbjeglica iz Sirije azil je zatražilo u Njemačkoj i Švedskoj, 33 posto u Srbiji, Mađarskoj, Austriji, Bugarskoj i Nizozemskoj, a 20 posto u ostalim zemljama.
